MediaSfera
Piše: Smiljana Popov
Foto: Promo
Srbija i Mađarska srele su se na Dan svetog Martina kroz spoj kulturne i gastro diplomatije. Naime, na voljeni praznik Dan svetog Martina (koji se obeležava 11. novembra) mađarska tradicija na trpezi nalaže guščije meso sa bar čašom mladog vina, kako ne biste ostali gladni i žedni cele godine. Brojne su priče, legende i običaji vezani za taj Dan svetog Martina.
Zato je Mađarski kulturni centar (Collegium Hungaricum Beograd) odlučio da ih Beogradu približi kroz novu vrstu mađarske gastronomije, koja spaja kulinarsku tradiciju sa Mišelinovim priznanjima. Zadatak je poveren prestižnom kuvaru i vrhunskom šefu Gaboru Langeru, čije je kulinarsko umeće nagrađeno Mišelinovom preporukom. Gábor Langer je tim povodom stigao u srpsku prestonicu, te su srpski novinari i mađarski kulturni poslenici i diplomate Dan svetog Martina proslavili kroz svojevrsni spoj mađarske gastronomske tradicije i kreativnosti savremenog kulinarstva, pod kuvarskom palicom znamenitog mađarskog kuvara koji je, verovali ili ne, bankarstvo zamenio gastronomijom.
Puter od šampanjca, guščja pašteta (tj. čuveni „foie gras“), pačeća čorba i pačeća prsa, slana karamela i bela čokolada sa marakujom bili su na meniju koji nam je brižljivo pripremio Gabor Langer, uz pažljivi izbor vina i šampanjca uz svako jelo. Tako je šef koji vodi restoran na imanju “Kreinbacher” u poznatoj mađarskoj vinskoj regiji Šomlo, izabrao da šampanjac “Kreinbacher Brut Nature” prati guščju džigericu na žaru.
Podsetimo da Mađarska danas ima 75 restorana u čuvenom Mišelinovom vodiču (što ovenčanih zvezdicama, što sa Mišelinovom preporukom), te smo Dan svetog Martina u Beogradu proslavili uz iće i piće mađarskog Džejmija Olivera, ovenčanog prestižnim Mišelinovim priznanjem.
Saznali smo zahvaljujući ljubaznom domaćinu – Mađarskom kulturnom centru (Collegium Hungaricum Beograd) da je prema legendi, Martin, prvi svetac koji nije bio mučenik, sin rimskog tribuna rođen u Mađarskoj; da je bio je vojnik Rimskog carstva i da je jedne hladne noći u Francuskoj pola svog ogrtača dao prosjaku. Iste noći Martinu se u snu prikazao Isus u tom ogrtaču, preobrazivši tako vojnika u božijeg slugu i propovednika hrišćanstva, čiji je život bio ispunjen nizom čuda i izlečenja.
A kakve veze ima Sveti Martin sa guskama? Budući ponizan, nije želeo da bude izabran za biskupa Tura 371. godine, te se sakrio među guske, koje su ga izdale gakanjem. Koliko je ovaj svetac značajan za Mađarsku govori i činjenica da je kolevka mađarskog hrišćanstva, benediktinska opatija Panonhalma posvećena upravo njemu, a brojni su običaji i verovanja vezani za praznovanje dana posvećenog Svetom Martinu. Na primer, ako Sveti Martin dođe na belom konju, tačnije ako pada sneg, zima će biti blaga, a ako dođe na smeđem konju, biće hladna, ako sanjate u noći Svetog Martina, bićete srećni, itd. Zapravo, Dan svetog Martina je u Mađarskoj poslednji dan pred božićni post, dan kada se sme, ali i valja, dobro pojesti i popiti.
Pratite nas i na našim društvenim mrežama:
Dodaj komentar