Kultura Kulturna politika

Otpočelo izvođenje mera zaštite na zidnom slikarstvu ,,Ćele-kule zapadne Srbije“

MediaSfera

 

Foto: Muzej žrtava genocida

 

 

Po prvi put u svojoj istoriji Muzej žrtava genocida, osnovan sada već daleke 1992. godine, otpočeo je sa izvođenjem svog prvog projekta u oblasti restauracije i konzervacije nepokretnih kulturnih dobara.




Naime, u pitanju je izvođenje mera zaštite, odnosno konzervatorsko-restauratorskih radova, na zidnom slikarstvu nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja Spomen-crkve sa kosturnicom u Mačvanskom Prnjavoru.

Nakon celovitih analiza i priprema, uprava Muzeja zaključila je da ova ustanova kulture od nacionalnog i međunarodnog značaja, koja u ovom razdoblju doživljava proces svoj ubrzanog razvoja i snaženja, raspolaže svim neophodnim kapacitetima za otpočinjanje realizacije svog prvog poduhvata u sferi izvođenja mera zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima.

Istovremeno, donoseći takvu odluku uprava Muzeja imala je u vidu i inicijativu i molbu meštana Mačvanskog Prnjavora koji su ovoj ustanovi kulture uputili apel za podršku u izvođenju mera zaštite na zidnom slikarstvu Spomen-crkve sa kosturnicom u toj varošici.

Sa posebnim zadovoljstvom ukazujemo na to da je celokupan iznos sredstava neophodnih za uspešnu realizaciju ovog složenog poduhvata obezbedila Fondacija Muzeja žrtava genocida na čelu sa upraviteljem g. Stankom Debeljakovićem. Značajnu logističku podršku obezbedila je i Eparhija šabačka SPC.

Ovom prilikom posebno ukazujemo i na to da je Spomen-crkva sa kosturnicom u Mačvanskom Prnjavoru, nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja za našu državu, u javnosti poznato i pod nazivom ,,Ćele-kula zapadne Srbije“, kaže se u sopštenju Muzeja žrtava genocida.

Selo Prnjavor leži u jugozapadnom delu mačvanske ravnice, između reke Drine i brda Džajevca, obronka planine Cer, na putu Šabac–Loznica.

Austro-ugarska vojska je avgusta 1914. godine počinila strahovita zverstva u Pocerini i Mačvi. Od svih mesta, po stradanjima se izdvaja Prnjavor koji je, posle Šapca, najviše stradao pri prvim upadima neprijatelja u početku svetskog rata.

Spomen-crkva sa kosturnicom koju neki sa pravom nazivaju „Ćele-kula zapadne Srbije“, podignuta 1922. godine u Prnjavoru, selu koje se našlo u središtu krvavih zbivanja u Prvom svetskom ratu, svedoči o stradanjima mačvanskih seljaka od austro-ugarske vojske.

Podignuta je u znak sećanja na žrtve austrougarskih zverstava u Prnjavoru 4. avgusta 1914. godine i izginule ratnike u periodu od 1912-1918. godine.

Naša država je 1962. godine Spomen-crkvu sa kosturnicom proglasila spomenikom kulture od izuzetnog značaja.

Na inicijativu Prnjavorčana, nesebičnim zalaganjem dr Rudolfa Arčibalda Rajsa i svesrdnoj pomoći kralja Aleksandra I Ujedinitelja, žrtvama Prvog svetskog rata u Prnjavoru podignuta je Spomen-kosturnica. Predsednik pododbora za njeno podizanje bio je Nikola Pašić, a potpredsednik dr Rudolf Arčibald Rajs.

Spomen-kosturnicu je projektovao Milan Minić, jedan od najvećih srpskih arhitekata prve polovine dvadesetog veka. U nju su pohranjene kosti stradalnika iz Prnjavora, a svečano je otkrivena 5. novembra 1922. godine.

Kosturnica u Prnjavoru svojevrstan je spomenik koji podseća na mučenja i stradanja pripadnika našeg srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

Unutrašnja umetnička oprema kripte svojim modernim izrazom evocira uspomenu na stradanja stanovnika Prnjavora i istovremeno odaje dostojnu poštu palim žrtvama za slobodu Srbije.

Spomen–kosturnica u Prnjavoru predstavlja manju građevinu, zidanu 1922. godine, u pseudo–vizantijskom stilu. Izgrađena je od kamena u obliku grčkog krsta, sa kupolom na preseku brodova. Portali i fasada kapele ukrašeni su ornamentikom neovizantijskog stila. Ispod poda je grobnica u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 535 palih ratnika i žrtava austro-ugarske vojske.

Unutrašnjost kapele je oslikana sa zidnim slikama Špire Bocarića sa motivima streljanja, mučenja, ubijanja i spaljivanja seljaka.

Zbog ogromnih žrtava i junačkog otpora neprijatelju, Prnjavor je 9. juna 1934. godine, odlikovan Ordenom Karađorđeve zvezde sa mačevima četvrtog reda. To je jedino selo u Srbiji koje je dobilo ovo odlikovanje.

Zločine koje je počinila Austrougarska vojska u Prnjavoru pred svetsku javnost izneo je dr Rudolf Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda i znameniti profesor Lozanskog univerziteta.

 

Pratite nas i na našim društvenim mrežama:

Facebook

Instagram

Twitter

LinkendIn

 

 

 




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .