Kultura Vizuelna Umetnost

Lepota pejzaža: Izložba akvarela i pastela „Oda bujanju“ Snežane Marinković

MediaSfera

 

 

 

Izložba “Oda bujanju” akvarela i pastela sa motivima iz prirode Snežane Marinković (1947 -2007), otvorena je večeras, 20. marta, u Galeriji Singidunum.




Akvareli i pasteli sa motivima iz prirode – pejzaži i cveća Snežane Marinković, do sada neizlagani radovi manjeg formata, inspirativan su deo opusa ove beogradske umetnice, poznate po prenosivim mozaicima, ali i ciklusima radova na papiru. Pored oko osamdeset mozaika u prirodnom kamenu izradila je i na stotine skica i crteža tušem, pastela, akvarela, akrilika, kombinovanih tehnika…

Svojevrsnu riznicu delikatnih radova, ljupkih i upečatljivih, veštih u nervaturi linija i zvonkih u boji, prilažemo afirmisanom delu njenog doprinosa savremenoj umetnosti. Ta svojevrsna putovanja na papiru sinhronizovala su inspiraciju baštinjenu u neposredno okolnom svetu, kako kroz materiju, tako i bogatstvo forme.

Lepotom i virtuoznošću plene njene likovne beleške, predstave cveća i pejzaži u blokovima – utisci sa putovanja. Autorka se često vraća jednom motivu. U ovim likovnim etidama, ideja i realizacija su u saglasju, bilo da su dominantniji lirizam, melanholija ili snažan naboj forme, odnosno emocije.

Predstave cveća u punom cvatu su najzastupljenije. Ukazuju na Snežaninu fasciniranost modularnošću i izražajnošću krunica, na koloristička nadmetanja sa samom sobom, na koncentraciju i marljivost… Takođe, i pejzaži od gustih mreža pastela do lakih širokih poteza vodenih boja, od kontinentalnih do morskih predela, na poseban način potvrđuju stav istoričara umetnosti o autorki kao senzibilnoj (poetskoj) duši, ali i racionalnoj prirodi.

Važno je istaći da je za rad Marinkovićeve karakteristično kombinovanje tehnika, u ovom kontekstu  akvarela i pastela, odnosno, akvarela i tuša. (…) Harmonijom kolorita, oblika i linija, fokusiranjem na motiv i detalj, izloženi radovi zaslužuju pažnju. Uz to, i oni potvrđuju apsolutnu pripadnost autorke Mediteranu. Od njene inspiracije antičkim i ranovizantijskim nasleđem, i doprinosa staroj mozaičkoj tehnici, do kontinuiranog beleženja na papiru, flore (u nekim ciklusima i faune) i predela u svojoj i zemljama Sredozemlja. Od plodnih zavičajnih terena do osunčanih pejzaža sa Juga.

Izvod iz teksta u katalogu izložbe, Ljubica Jelisavac–Katić

Snežana Marinković

Rođena je u Beogradu, 3. januara 1949. godine. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, na odseku slikarstva, 1972. godine. Magistarske studije zidnog slikarstva završila je na istom fakultetu, 1975. godine. Bila je član ULUS-a od 1973. godine, kao i umetničke grupe ,,Ametist” od 2001. godine. Živela je u Jagićevoj ulici na Zvezdari, gde je stvarala svoja dela, kao i u porodičnoj kući u Barajevu. Kao konzervator-restaurator, radila je u Ateljeu za konzervaciju Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Dobitnica je Prve nagrade na izložbi crteža Beograd 86, Galerija NUBS Preminula je u Beogradu, 19. februara 2007. godine.

Dela Snežane Marinković se nalaze u: Narodnom muzeju u Beogradu, Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, Narodnom muzeju Kruševac, Narodnom muzeju Kraljevo, Muzeju Ras Novi Pazar,  Galeriji likovne jeseni Sombor, Savremenoj galeriji Zrenjanin, Narodnom muzeju Bitolj, Galeriji savremene umetnosti u Torunju, Poljska,  Kulturnom kompleksu u Monastiru, Tunis, i drugim javnim i privatnim kolekcijama u Srbiji i Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Švedskoj, Norveškoj, Kanadi, SAD, Japanu i Tunisu.

Član je ULUPUDS-a, od 1996, i Međunarodnog udruženja kritičara AICA Srbija, od 2005.

Nagrađena je godišnjim nagradama ULUPUDS-a, za stvaralačke rezultate u 1997, 2000. i  2006. godini, i Nagradom za doprinos i umetničko angažovanje u ULUPUDS-u, za 2013. godinu.

Živi i radi u Beogradu, Srbija.

Izložba će biti otvorena do 30. marta 2023. godine.

 

 

Pratite nas i na našim društvenim mrežama:

Facebook

Instagram

Twitter

LinkendIn

 

 

 




Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .