Književnost Kultura

Milovan Danojlić: IZ IVANOVACA DO VELIKOG SVETA

Milovan-Danojlic-rodjendan.jpg

MediaSfera

 

Piše: Mira Kojić

Foto. privatna arhiva Mira Kojić

 

Tužna vest stiže iz Francuske. Posle kraće bolesti, preminuo je književnik Milovan Danojlić. Nije dočekao da ljiška biblioteka zvanično promeni ime u Gradska biblioteka „Milovan Danojlić“.




Pre 85 godina, u skromnoj porodici Danojlića u Ivanovcima kod Ljiga, rođeno je muško novorođenče, danas priznati i poznati pisac, prevodilac i akademik Milovan Danojlić.

Posle četvororazredne škole u rodnom selu, preko niže gimnazije u Ljigu, stigao je kao šesnaestogodišnjak u Beograd. Školovao se radeći, najpre kao prodavac novina, a ponešto bi i napisao za novine. Još u Ljigu je pisao pesme, a njegov talenat  za poeziju nije prepoznao profesor srpskog jezika, već, paradoksalno, profesor matematike.

Književni život Milovana Danojlića traje više od 60 godina, a pesme je objavlјivao u časopisima i pre pojave prve zbirke pesama „Urođenički psalmi“ 1957. godine. Branko Milјković tvrdio je da je Danojlić „najnespokojniji i najtalentovani pesnik u svojoj generaciji“.

Napisao je više od 70 knjiga poezije i proze. Najpoznatije Danojlićeve pesničke zbirke su: Kako spavaju tramvaji, Ograda na kraju Beograda, Rodna godina, Kako živi polјski miš, Pesme za vrlo pametnu decu, Velika pijaca.

Među romanima izdvajamo  – Zmijin zvlak, Godina prolazi kroz avliju, Balada o siromaštvu, Mesto rođenja, Oslobodioci i izdajnici, Dobro jeste živeti.

Objavio je i veći broj knjiga prevoda, odnosno prepeva poznatih pesnika, među kojima su Brodski, Jejts i Bodler.

Nisu ga mimoišla ni priznanja: NIN-ova nagrada za „Oslobodioce i izdajnike“ 1998. godine, Oktobarska nagrada Beograda, Nagrada Branko Ćopić, Isidora Sekulić, Desanka Maksimović, Žička hrisovulјa, Izviiskra Nјegoševa, Vitalova nagrada „Zlatni suncokret“… nizala su se književna priznanja, sakupio je više od trideset.

Slava crkve u Ivanovcima
Slava crkve u Ivanovcima

Danojlić odavno pripada književnoj eliti, član SANU je od 2000. godine.

Milovan Danojlić od 1984. godine živi u Poatjeu, Francuska, gde je jedno vreme radio kao lektor.

Priznati pisac, vezu sa rodnim krajem nije gubio, naprotiv, zavičaj je prisutan u njegovim romanima, esejima i pesmama. Na brdu Kamalј u Ivanovcima  sagrađena je crkva čiji je ktitor Milovan Danojlić.

U porti crkve Svetog Nikole, povodom crkvene slave  Malog Nikolјdana, u narodu poznatog kao letnji Sveti Nikola, okuplјaju se već 17 godina pesnici i lјubitelјi lepe književne i pesničke reči.  Prošle godine prisutne je pozdravio pesnik i akademik Milosav Tešić, ove godine pesnik Dragan Hamović.

U razgovoru za jedne novine, na pitanje koje knjige bi poneo na pusto ostrvo, Danojlić je rekao: „Od knjiga bi dobro bilo imati Sveto pismo, Paskalove „Misli“, jednu Antologiju naših junačkih pesama, nešto od Andrića – ono što i inače često čitam u tuđem svetu, da ne zaboravim ko sam i odakle sam“.

Knjizevno-vece-u-Ljiskoj-biblioteci.jpg
Književno veče u ljiškoj biblioteci

Sam Danojlić, svoju bogatu biblioteku, sa dragocenim predmetima, među kojima je i stara pisaća mašina, poklonio je  Muzeju knjige i putovanja – udruženju Adligat, čiji je jedan od osnivača. U tom muzeju – biblioteci porodice Lazić (od 1882. godine se bave sakuplјanjem knjiga) nalazi se obimna literatura o ovom književniku, kao i veliki broj njegovih ličnih predmeta i deo njegove lične biblioteke.




Ovoj biblioteci Danojlić je poklonio neke o najređih knjiga srpske književnosti, među kojima prvo izdanje „Lamenta nad Beogradom“ Miloša Crnjanskog, iz 1962. godine (Johanesburg), štampano na posebnom papiru u samo 25 primeraka, zatim „Liriku“ Jovana Dučića iz 1943. godine, knjige Ive Andrića na francuskom jeziku. Poklonio je i knjigu sa posvetom Josifa Brodskog, pesnika-izgnanika, koji je svetsku slavu stekao daleko od svoje domovine Rusije.

  Autorka je bibliotekarka Gradske biblioteke u Ljigu

PROČITAJTE I:

Pesničko sećanje na Dobricu Erića, princa Gruže

Sećanje na glumicu Gordanu Kosanović: Njeni snovi nadvladali su život



Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .