Putovanja

Neviđene turističke riznice i nove atrakcije Budimpešte

MediaSfera

 

Piše: Smiljana Popov

Foto: Smiljana Popov, Hungarian Tourism Agency

 

 

Vreme je da se ponovo napune ispošćene i gladne nam putničke baterije. Vreme je da povratimo normalnu turističku cirkulaciju, da živnemo posle dugog zimskog, karantinskog sna. Bilo je ovo dugo, globalno „jedvačekanje“ Putovanja…




… Posle dve godine planetarne kovid hibernacije, kolateralnog turističkog posta/celibata (kako se već kome zalomilo) i pandemijskog putničkog asketizma, Budimpešta je poslednje nedelje februara okupila stotine turističkih radnika i novinara iz 11 zemalja. Povod je prvi „DISCOVER CENTRAL EUROPE NETWORKING DAY“ (dan interaktivnog turističkog umrežavanja),  konferencija i panel-diskusija simboličnog slogana: RECHARGING EUROPE. Ali i DISCOVER HUNGARY study tour, gde smo potom svi zajedno krenuli na otkrivanje manje poznatih turističkih bisera Mađarske (no o tom putovanju na istok pisaću u nekim od narednih epizoda).

Turistička organizacija Mađarske okupila je Holandiju, Belgiju, Francusku, Španiju, Portugal, Italiju, Poljsku, Slovačku, Češku, Izrael i Srbiju u srcu Evrope, u zemlji i prestonici, opet krajnje simbolično, sa najviše termalnih, lekovitih izvora na Starom kontinentu.

Da se turizam ovde valjano oporavlja i ozdravlja pokazuju i statistike – 29 miliona noćenja u 2021. godini (u poređenju sa 42 miliona noćenja 2019). Za Budimpeštu već vlada ogromno interesovanje, čak i američkih turista – popularna krstarenja Dunavom sa kojih se grad najlepše vidi i fotografiše, već su rezervisana od proleća do kraja jeseni. I pored svih turističkih znamenitosti kojima Budimpešta već decenijama očarava milione belosvetskih putnika, i dalje postoje neviđene turističke riznice i nove atrakcije jedne od najfotogeničnijih prestonica sveta.

dav

 

U tek otvorenoj, zlatnoj kraljevskoj odaji Budimskog dvorca

Cela Budimpešta je pod rekonstrukcijom. Čak i jedna od najvećih turističkih znamenitosti i svetski poznatih građevina, grandiozni Budimski dvorac okružen arhitektonskim remek-delima i graditeljskim čudesima koja odzvanjaju hukom vekova. Čitav dvorski kompleks UNESCO je zaštitio kao svetsku kulturnu baštinu. Dvorac datira još iz 13. veka, a svoj neogotski izgled duguje velikoj rekonstrukciji, prema originalnim srednjovekovnim planovima, krajem 19. veka. No kako su i palata, tj. njene odaje, enterijeri, ali i čitava zdanja unutar dvorskih zidina devastirani tokom Drugog svetskog rata – manje, više ili potpuno, gro njih je u fazi nove temeljne rekonstrukcije. Neka zdanja će biti potpuno iznova izgrađena, jer su srušena (na osnovu sačuvanih srednjovekovnih planova), dok je trenutno apsolutna turistička poslastica Budimpešte – prva rekonstruisana kraljevska dvorana pre par meseci otvorena za javnost

Kraljevska odaja Svetog Ištvana, nazvana po osnivaču mađarske države i prvom kralju, bila je jedan od najreprezentativnijih enterijera Budimskog dvorca u vreme Austrougarske. Ta je dvorana potpuno izgorela u Drugom svetskom ratu, a stručnjacima su bile potrebne decenije da raskošni eneterijer (koji je krajem 19. veka do nasitnijih detalja renovirao i kreirao slavni mađarski arhitekta i akademik Alajoš Hausman), rekonstruišu na najautentičniji mogući način. Rekonstrukcija je bila mukotrpna jer, zamislite koliko traje sastavljanje hiljada komadića čuvene Žolnaj keramike u mozaik  sa likovima kraljeva i svetaca Arpadovih na najvećem kaminu u Mađarskoj; čitav plafon gotovo filigranski izrezbaren je minucioznim ornamentima. Nameštaj je ukrašen zlatom od 24 karata, te je zabranjeno da ga dodirujete.

Dakle, prava muzeološka ekskluziva: do sada neviđena turistička riznica Budimpešte. Posle Drugog sveskog rata, ovo je prva rekonstruisana kraljevska odaja Budimskog dvorca otvorena za posetioce.

Još jedna nova atrakcija unutar dvorske četvrti je da, čim izađete iz palate, u monumentalnom zdanju Kraljevske garde, u kom je otvoren šarmantni kafe – možete da pojedete neku od najslađih mađarskih delicija– žerbo, saher, Rakoci, doboš ili turoš gomboc.

I još nešto: znalci preporučuju septembarski festival vina u Budimpešti, i to u kraljevskom ambijentu Budimskog zamka. No i celog leta širom grada pijuckaju se špriceri, glavni mađarski sezonski napitak poznat kao froccs, sa različitim razmerama vina i kisele vode.

Zgrada kroz koju raste drveće

Apsolutni novitet, građevinska, kulturna, tehnološka i muzejska atrakcija ne samo Budimpešte, već i na svetskom nivou je upravo otvorena (krajem januara 2022. godine) – House of Hungarian Music (Kuća mađarske muzike).

To arhitektonsko čudo 21. veka, jedna je od svega par koncertnih dvorana na planeti čiji su zidovi od stakla, a fasada – providna, zahvaljujući toplotno izlovanim staklenim panelima. Cela zgrada je uronjena u stari Gradski park (Varoš liget) i gotovo organski srasla sa prirodom. Toliko, da je krov perforiran sa sto otvora nalik kraterima, kroz koje slobodno raste drveće. Neverovatan doživljaj: nesputan prodor dnevne svetlosti zbog čitave konstrukcije stvara utisak da šetate ispod drveća, a vi ste u zgradi. Fascinantno je koliko je arhitekta pazio da izgradnjom zgrade u sred najlepšeg parka u Budimpešti ne naruši prirodno okruženje. Otuda i ne čudi što je projekat dobio prestižni BREEAM sertifikat, jednu od vodećih metoda za procenu uticaja objekata na okolinu i simbol za ekološke karakteristike zgrade.

A tek muzički doživljaj – zamislite da slušate koncert, dok iza muzičara na sceni vidite park u bilo koje godišnje doba, dok pada sneg, parovi se ljube na klupi, ljudi šetaju pse, decu u neko letnje veče… Potpuno živa scenografija – grad uronjen u zgradu ili vice versa. Ta je poslednja reč moderne arhitekture delo proslavljenog japanskog arhitekte Soa Fudžimotoa, koji svojim inovativnim futurističkim, a humanim projektima poslednjih godina menja izgled savremene Evrope. Fudžimoto je i jedan od 23 arhitekte iz celog sveta izabran da novim urbanističkim rešenjima “osveži” francusku prestonicu.

Elem, House of Hungarian Music (Kuća mađarske muzike) zgrada je na koju se najviše čekalo i od koje se najviše očekivalo na svetskoj arhitektonskoj sceni ove godine. Opravdala je očekivanja, kako struke, tako i “običnih” građana. Na 9.000 kvadratnih metara smeštene su intimne koncertne sale, bina na otvorenom i izložbeni prostori koji vas vode na interaktivno muzejsko putovanje kroz istoriju evropske muzike od praistorije, ali i mađarske pop muzike od 1957-1993.

Ultimativni kuriozitet muzeja je i poluloptasta zvučna kupola, inspirisana kompozitorom 20. veka Karlhajnc Štohauzenom, koji je autor prvog 3D zvučnog iskustva u istoriji, u obliku sferne koncertne dvorane na Svetskoj izložbi u Osaki 1970. godine. Ova kupola nudi potpuno čudesno iskustvo “surround” sistema od 360 stepeni koji može da primi do 60 posetilaca. Zvuk se emituje iz svih pravaca iz više od 31 zvučnika, stvarajući zidove zvuka nalik hologramu.

Poslednja reč tehnike, arhitekture, urbanizma, ekologije, održivosti, muzejskog isustva… Fascinantno. I treba da ga vidite. Muzej je deo velikog projekta Liget Budapest, najvećeg projekta za evropski kulturni razvoj koji transformiše muzejske prostore 21. veka, da bi postao vodeća destinacija kulturnog turizma u Evropi. Na ovom su mestu, u sred gradskog parka I centra grada, još 2015. stajali devastirani paviljoni napuštenog izložbenog prostora. Danas je na tom mestu jedan od najsavremenijih muzeja i građevina na svetu, a da se nijedno drvo nije poseklo, moliću lepo!

Najinteraktivniji muzej Mađarske – Noć u čardi

A na kraju dana, posle zlatnih kraljevskih riznica i najmodernijeg muzeja koji vas odvede na interaktivno putovanje kroz istoriju muzike, predlažem najintimniji, najinteraktivniji mogući susret sa Mađarskom: u kafani. U autentičnoj čardi uz gulaš, planine mesa, Tokajac i vrhunske muzičare – prave mađarske Cigane. Svirali su nam od čardaša, preko Pjacole, do brodvejskih i evergreen standarda, a završili nam na uvce uz “Tamo daleko”, verovali ili ne, “Moja mala nema mane” i “Evo banke Cigane moj” (oni ove pesme imaju na mađarskom, mi pevamo na srpskom, razume se). Čak su nam pokazali i kako se čardaš tancuje.

Na sveopštu razgaljenost cele čarde pune kolega Belgijanaca, Francuza, Holanđana, Italijana, Španaca, koji su celo veče sedeli, gledali nas kako igramo i pevamo, a onda ljubopitljivo prilazili, s puno simpatija, ali i zrnce zavisti (jer tako se dobro provodimo, kao kod kuće) pitali: “Odakle ste vi?”

Videli su da između nas i Mađarske “ ima neka tajna veza”…

 

       (NASTAVIĆE SE…)

 


PROČITAJTE I

Moja šoljica turizma – jedan intimniji susret sa Mađarskom

Da li ste čuli za Debrecin: „Kapija istoka“

100 NIJANSI PLAVE – BALATON


 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter i LinkendIn nalogu

 

 



Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .