Ekologija

Koji su prirodni materijali ekološki najprihvatljiviji u arhitekturi i građevinarstvu?

MediaSfera

 

Piše: Srbijanka Stanković

 

Ekološka svest je u porastu u svim aspektima naših života i u svim privrednim i industrijskim granama, uključujući građevinarstvo i arhitekturu. Vlasnici kuća i dizajneri sa oduševljenjem prihvataju ekološke opcije koje tržište nudi, do te mere da su prirodni materijali počeli da preovladavaju u dizajnu enterijera i eksterijera.




Osim što se upotrebom prirodnih materijala čuva životna sredina, oni imaju i čitav niz drugih benefita. Stvaraju prijatan i topao ambijent, odaju lični pečat, dugotrajni su i laki za održavanje. Zato ne treba da čudi što su postali trend i što imaju sve širu primenu.

Ne tako davno za izgradnju kuća i drugih stambenih jedinica korišćeni su materijali koji su prilično štetni ne samo po okolinu već i po zdravlje ljudi, sa sastojcima kao što su azbest ili olovo. Na sreću, to je iza nas, ali je i danas puno drugih veštačkih materijala koji su opasni po naše zdravlje. Prirodni materijali su najbolja i najsigurnija opcija u tom pogledu. I ne samo da nisu opasni, već imaju i blagotvorno dejstvo čak i na naše mentalno zdravlje.

Ako planirate da sagradite kuću ili drugu građevinu, ili pak da oplemenite vaš životni prostor prirodnim materijalima, evo koje opcije možete uzeti u obzir.

#1 Prirodni kamen – najpostojaniji materijal u građevinarstvu

Pre svega, prirodni kamen je „zeleni“ materijal jer se vadi iz zemlje. Nisu potrebni drugi materijali i hemijska sredstva kako bi se poboljšale njegove karakteristike. Ne sadrži toksine i štetne hemikalije tako da ga osim u dvorištima i za oblaganje spoljnih zidova kuća možete koristiti i za dizajn enetrijera (u kuhinjama, predsobljima, sobama). Ima ga u različitim bojama i teksturama koje se lako mogu uklopiti u bio koji prostor.

Kada je u pitanju izdržljivost, prirodni kamen je na samom vrhu. Time automatski podižete vrednost vašem domu. Kao dugotrajan prirodni materijal kamen može izdržati 50 ili čak 100 godina bez ikakvih promena u izgledu i strukturi. Trajnost je od suštinske važnosti kada je u pitanju izbor materijala u građevinarstvu koji su ekološki održivi i prihvatljivi za upotrebu, pa je i sa te strane prirodni kamen savršen izbor.

Osim toga, ako posmatramo i sa ekonomskog aspekta, kamen jeste značajna i skupa početna investicija, ali su troškovi njegovog održavanja minimalni, a trajnost je, moglo bi se reći, večna – pa predstavlja najisplativije ulaganje na duge staze.

Kamen se takođe može reciklirati, nakon što mu prođe vek trajanja (već smo rekli da vam može služiti i 100 godina). Recikliranjem kamena može se izbeći korišćenje drugih resursa energije, vode i slično, koji su potrebni za proizvodnju novih građevinskih materijala, pa se i na taj način smanjuje uticaj na ekosistem i na zalihe resursa koje su ostale na zemlji.

kuce-od-prirodnog-kamena.jpg

#2 Zemlja i slama – stari način gradnje

Da li ste možda u vašem ili selu vaših dedova ili predaka imali priliku da vidite neobične kuće u čijim oštećenim zidovima ima samo zemlje i slame? Od ovog materijala su nekada pravljene kuće, a reč je o mešavini zemlje, vode i slame (ponegde je sastojak bio i kreč). Usled sve većih klimatskih promena, počelo se ponovo razmišljati o smeši zemlje i slame kao materijalu za kuće koji se polako vraća u modu.

Osim što je ekološki prihvatljiv, ovaj materijal je izuzetno lak za korišćenje. Lako se oblikuje, prirodni je toplotni izolator i kao takav sa energetske strane je veoma efikasan. Kao rezultat njegovog prirodnog izolacionog svojstva, kućama napravljenim od „blata“ nije potreban klima uređaj za rashlađivanje prostorija, kao ni preterano zagrevanje tokom zimskih perioda.

Slama se može koristiti i zasebno, i veoma je popularna u građevinarstvu za one koji žele da žive „zeleno“. Najčešće se koristi u izgradnji zidova i plafona, umesto drugih veštačkih i štetnih izolacionih materijala. Lako se dobija, od žetvenih ostataka i za njenu preradu je potrebno jako malo energije.

bambus-suma

#3 Reciklirano drvo, pluta i bambus

Drvo je verovatno jedan od najčešće korišćenih građevinskih materijala i to sa razlogom. Estetski je savršeno, jednostavno za obradu i upotrebu. Reciklirano drvo ima mnogo manji štetni uticaj na životnu sredinu od onog koje je tek posečeno. Osim što se koristi za izgradnju kuća, najkorišćeniji je materijal u izgradnji podova i nameštaja.

Pluta se izrađuje od kore hrasta plutnjaka (L. Quercus Suber), koji je jedan od visoko obnovljivih i ekološki prihvatljivih resursa. Umesto da se drvo poseče, kako bi se dobila sirovina koja se dalje obrađuje, sa hrasta se skida kora na određeni vremenki period i stablo se nakon toga ostavlja da se regeneriše i ponovo stvori koru. To nesumnjivo dovodi do manjeg uticaja na prirodne procese i utiče na smanjenje klimatskih promena na zemlji. Ovaj materijal je svoju primenu našao u izradi plutanih ploča koje se ugrađuju u podove i zidove radi akustike.

Pluta je elastičan materijal koji je otporan na vlagu, odnosno na bilo koju tečnost (iz tog razloga se između ostalog koristi za čepove za flaše). Zbog svoje unutrašnje strukture može apsorbovati vibracije, pa je i sa te strane izuzetno pogodna.

Bambus spada u brzorastuće biljke. U roku od tri do pet godina on dostigne svoju fizičku zrelost. Potpuno je biorazgradiv, antibakterijski i ekološki prihvatljiv ako se ne obrađuje nekim hemijskim procesima. Pored toga, ima izuzetno veliku čvrstoću zbog vlakana koja se prostiru celom dužinom stabla pa je zato jedan od savršenih izbora kada su građevinski poslovi u pitanju.

#4 Vuna – vrhunski izolacioni materijal

Ovčja vuna je još jedan ekološki prihvatljiv materijal jer se dobija šišanjem ovaca, a najpoznatija je po tome što se koristi za izradu odevnih predmeta, ćebadi i slično. Ali ona takođe može biti i jedan od materijala za izgradnju kuća. Vuna je izuzetan izolator – između njenih sitnih vlakana formiraju se vazdušasti džepovi koji zadržavaju prodiranje hladnog vazduha sa druge strane.

Vuna se kao izolacioni materijal najčešće ugrađuje u plafone (jer topao vazduh ide naviše) i zidove kuća. Njene prednosti su dobra toplotna izolacija, cena i dostupnost (lako se nabavlja), kao i ušteda energije za zagrevanje odnosno hlađenje prostorija.

 moderna-kuca-staklo-prirodni-kamen.jpg

#5 Reciklirani čelik

Da li ste znali da je čelik najviše reciklirani materijal na svetu?  Zato što ne gubi svoja osnovna svojstva čak ni kada se reciklira, svake godine se u svetu reciklira više čelika nego plastike, papira, aluminijuma i stakla zajedno.

Reciklirani čelik se koristi ne samo za izgradnju kuća, zgrada i drugih objekata, već i za izradu raznih drugih elemenata u građevinarstvu, kao i za proizvodnju mašina i predmeta koji spadaju u robu široke potrošnje. On je jako tvrd, izdržljiv i dugotrajan prirodni materijal, pa je kao takav i ekološki prihvatljiv.

U danima kada svakodnevno na televiziji i u drugim medijima možemo da čujemo i pročitamo tragične vesti o prirodnim katastrofama koje pogađaju razne delove sveta, a izazvane su pre svega klimatskim promenama, očuvanje i briga o našoj životnoj okolini treba svakom od nas da bude prioritet. Zato, ako gradite nešto, razmislite o upotrebi prirodnih materijala i dajte svoj mali doprinos zaštiti naše umorne planete.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter i LinkendIn nalogu




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .