MediaSfera
Na današnji dan moramo se podsetiti čoveka koji je uticao na to da srpska vojska bude dočekana i prihvaćena na Krfu nakon povlačenja preko Albanije, kao i činjenice da je Venizelos do kraja rata ostao veran saveznik našoj zemlji.
Pre 157 godina, na zapadu Krita, u mestu Murnijes, koje danas nosi ime po njemu, blizu Hanije, rodio se Elefterios Venizelos, jedan od najvećih državnika moderne Grčke i veliki prijatelj Srba. Bio je predsednik vlada ukupno 12 godina.
Studirao je prava na Univerzitetu u Atini, nakon čega se vratio na Krit gde je izabran za predstavnika Liberalne partije u lokalnoj skupštini.
Venizelos je bio zagovornik ujedinjene Grčke i borio se u ustanku na Kritu 1897. Ovaj ustanak je završen tako što je Krit dobio autonomiju od Osmanskog carstva. Britanska, ruska, italijanska i Austrougarska ratna mornarica došle su na Krit sa cilјem da proteraju tursku vojsku sa ostrva. Grčki princ Đorđe je pod pritiskom evropskih sila postavlјen za Visokog Načelnika ostrva a Venizelos je postao njegov savetnik za pravdu. Evropske sile su takođe pomogle da se oformi Žandarmerija kako bi osigurala poštovanje zakona.
Venizelos je pomogao u pisanju kritskog ustava i postao je ministar u vladi princa Đorđa.
Međutim, princ Đorđe i Venizelos su se ubrzo razišli jer je Đorđe, nepokoleblјivi rojalista, počeo da vlada apsolutistički. Venizelos je postao predvodnik opozicije, a zatim i oružanu bunu nakon koje je princ proteran sa ostrva. Zamenio ga je Aleksandros Zaimis.
Skupština je raspuštena, 1910, nakon političke krize. Venizelos se preselio u Atinu i na izborima u 8. avgusta iste godine izabran je za poslanika zajedno sa svojim timom. Tada je osnovao Liberalnu Partiju (Κόμμα Φιλελευθέρων). U oktobru je oformio vladu i započeo ekonomske, političke i druge reforme od nacionalnog značaja.
Uveo je Grčku u savez sa njenim balkanskim susedima i balkanske ratove. Zbog obazrive reforme vojske i mornarice, Grčka je bila dobro pripremlјena za balkanske ratove što je omogućilo oslobođenje teritorija na severu – Epir i Makedoniju kao i egejska ostrva. Ostale su upamćene debate između princa Konstantina i Venizelosa oko toga koje gradove prvo treba osloboditi. Ovo su bili prvi znaci sukoba sa Konstantinom, koji će ubrzo postati kralј Grčke nakon atentata na njegovog oca 1913. godine.
Uloga Grčke u Prvom svetskom ratu
Godine 1914. kada je Srbija napadnuta, Venizelos je stajao na stanovištu da Grčka mora biti lojalna saveznicima. Nesumnjivo i zbog osećaja moralne obaveze prema Srbiji, sa kojom je bio potpisnik odbrambenog sporazuma, došao je u sukob sa prestolonaslednikom Grčke Konstantinom, koji je bio skloniji osloncu na Nemačku.
Venizelosova zasluga je bilo i prihvatanje Srba nakon tragičnog povlačenja krajem 1915. na Krfu.
Kada su Centralne sile tokom Prvog svetskog rata ponudile Grčkoj teritorijalne ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o savezništvu sa Srbijom, iako je grčki dvor bio sklon ovoj ponudi, Venizelos je ponudu odbio, rečima: „Grčka je suviše mala zemlja da bi učinila tako veliku podlost“.
Zbog sukoba s dvorom Venizelos se povukao iz Atine, da bi potom u Solunu proglasio Vladu narodne odbrane, koja je ostala lojalna saveznicima u Prvom svetskom ratu do končne pobede 1918. godine.
Posleratni pregovori
Na čelu vlade Grčke nalazio se u više navrata i posle 1920. najduže od 1928. do 1932.
Venizelos je bio učesnik Pariske mirovne konferencije, 1919. i potpisnik Nejskog mirovnog ugovora u ime Grčke kao i mirovnog ugovora u Sevru. Kao rezultat ovih ugovora Grčka je (samo privremeno) dobila Istočnu Trakiju i Smirnu. Pri povratku bio je suočen sa pokušajem atentata na glavnoj železničkoj stanici u Parizu. Nakon oporavka, vratio se u Grčku gde je dočekan kao heroj zbog oslobođenja oblasti naselјenih grčkim stanovništvom.
Povlačenje iz politike
I pored ratne pobede, Venizelos je izgubio na nameštenim izborima 1920. na veliko nezadovolјstvo oslobođenog naroda u Maloj Aziji. Nakon poraza, otišao je u Pariz i objavio povlačenje iz politike.
U ime Grčke, 24. jula 1923, potpisao je mir sa Turskom u Lozani nakon Grčko-turskog rata.
Povratak
Venizelos se vratio u politiku 1928. godine. Na izborima 5. jula 1928, Venizelosova partija je ponovo osvojila većinu i preuzela vlast. Obećala je nove izbore za avgust iste godine kada je osvojila 228 od 250 mesta u Skupštini. Venizelos je upravlјao Grčkom do 1933. Tokom 1933. ponovo je bio meta atentatora nakon čega je došlo do velikih nereda koji su doveli do formiranja vojne uprave pod vođstvom Venizelosa i kapetana Nikolaosa Plastirasa. Ovakav pokret je propao a Venizelos je morao da pobegne u Francusku 1935. godine.
Nakon odlaska, suđenja i egzekucije njegovih pristalica, sprovođena su zajedno sa povratkom monarhije. Kralј Đorđe II je vraćen na presto nakon sumnjivog referenduma
Izgnanstvo i smrt
Preminuo je u Parizu, 1936. godine dok je odsedao u hotelu Ric. Veliki broj pristalica iz lokalne grčke zajednice je ispratila telo do stanice pred poslednji odlazak za Grčku.
Sahranjen je u mestu Akrotiri na Kritu.
Nedugo pred smrt pozvao je svoje sledbenike da sarađuju sa kralјem Đorđem II, koji se nešto ranije vratio u Grčku.
Zanimlјivosti
Po Elefteriosu Venizelosu je nazvan politički pravac venizelizam koji je bio sveprisutan u Grčkoj od početka prošlog veka pa sve do sedamdesetih godina prošlog veka. Nјegov drugi sin Sofoklis Venizelos bio je u tri kratka mandata grčki premijer.
Lik Elefteriosa Venizelosa se nalazi na grčkom novčiću od 50 evro centi.
Godine 2003, Ulica Đure Đakovića u Beogradu, na Dorćolu, je preimenovana u Venizelosovu.
Po njemu je takođe nazvan i atinski aerodrom.
U Solunu je proglasio Vladu narodne odbrane i do samog kraja rata pružao podršku Srbima.
Preminuo je 1936. godine u Parizu u hotelu Ric.
Venizelosov lik nalazi se na grčkom novčiću od 50 centi, a aerodrom u Atini nazvan je upravo po njemu.
Možda ste ranije čuli za Venizelosovu ulicu u centru Beograda koja to ime nosi od 2003. godine, ali malo ljudi je svesno da se radi o jednom od najodanijih prijatelja Srba svih vremena.
Izvor: Wikipedia
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter i LinkendIn nalogu
Dodaj komentar