MediaSfera
Piše: Jasmina Trifunović Tutunov, istoričarka
viši kustos Muzej žrtava genocida
Foto: Muzej žrtava genocida
Početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji i proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 10. aprila 1941. godine za 116 srpskih domaćinstava u hercegovačkom selu Prebilovci označio je kraj mirnog života. poznatog svakodnevnog života koji su provodili radeći na njivama i pašnjacima, uz gusle, proslavlјajući krsnu slavu Sveti Nikola i vežbajući u sokolskoj četi. Sve češći upadi ustaša u selo, oduzimanje oružja, hapšenje viđenijih domaćina i nametanje prisilne konverzije (pokatoličavanja), najavili su ratne strahote kojima će biti izloženo srpsko stanovništvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Nakon izvršenih velikih pokolјa nad Srbima u junu i početkom avgusta u čaplјinskom i stolačkom srezu, ustaše su noću, između 3. i 4. avgusta 1941. godine opkolile i srpsko selo Prebilovce. Posle bestijalnog mučenja u prebilovačkoj osnovnoj školi „Kralј Milutin“ i silosu za žito u selu Tasovčiću, oko 500 meštana Prebilovaca, među kojima 237 dece i 233 žena, bačeno je u jamu Golubinka kod sela Šurmanci.
Tokom avgusta 1941. godine, Prebilovčani su ubijeni na više od 40 stratišta. Uništene su 52 srpske porodice i ugašeno 36 ognjišta. Od više od 1000 predratnih stanovnika Prebilovaca, ostalo je 172. Od generacija, rođenih između 1925. i 1941. godine, preživelo je samo nekoliko dečaka.
U Prebilovcima i drugim srpskim selima, posle Drugog svetskog rata, nastavlјen je život. Posmrtni ostaci ustaških žrtava, po nalogu vlasti socijalističke Jugoslavije, zabetonirani su 60-ih godina prošlog veka u jamama Golubnjača u Ržanom dolu, Hutovo I i II, Bivolјe brdo, Vidonje kod Žitomislića, Donjoj i Gornjoj Kukavuši, Golubinki kod Šurmanaca…
Srpska pravoslavna crkva (SPC) 2015. godine kanonizovala je žrtve Prebilovaca i donje Hercegovine u Drugom svetskom ratu, a ovaj praznik ustanovlјen je u kalendaru na datum kada su ustaše 1941. godine zverski ubile 850 meštana ovog sela,uglavnom žena i dece.
Tek tokom 1990. i 1991. godine organizovane su ekshumacije žrtava u 7 od 13 kraških jama, koliko je, po svedočanstvima preživelih, bilo stratišta. Kosti oko 4000 ubijenih Srba, svih životnih dobi, položene su u kriptu Spomen-crkve Sabor srpskih svetitelјa i Prebilovačkih mučenika u selu Prebilovci. Opelo je služio Patrijarh srpski gospodin Pavle.
U junu 1992. godine, u oružanoj akciji „Čagalј“, hrvatske ratne jedinice u Bosni i Hercegovini (HOS, HVO) i pripadnici regularne vojske Republike Hrvatske, spalili su selo Prebilovce. Uništene su kuće, oskrnavlјeno groblјe i minirana Spomen-crkva sa posmrtnim ostacima ubijenih Srba od 1941. do 1945. godine.
Prebilovci danas imaju oko 60 stanovnika. U nekadašnjoj zgradi osnovne škole „Kralј Milutin“ obnovlјena je biblioteka koja nosi ime po učitelјici Stani Arnaut koju su ubile ustaše 1941. godine. Novoizgrađeni pravoslavni Hram Vaskrsenja Hristovog osveštan je 2015. godine. U kriptu Hrama je položeno 7 pronađenih, od 176 kovčega sa posmrtnim ostacima Srba ubijenih u Drugom svetskom ratu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter i LinkendIn nalogu
Dodaj komentar