MediaSfera
Sladoled je neizbežna letnja poslastica. Ne hladi previše, ali nekako prija. Industrijski proizvoden sladoled gotovo je sasvim potisnuo pravljenje domaćeg, što je velika šteta. Jer, ma koliko da je gotov sladoled dobar, nikada ne može biti toliko raznovrstan, ukusan i jeftin kao domaći.
Nekada, sladoled se pravio od mleka, šlaga, butera, jaja i prirodnih mirisa. Danas sve to zamenjuju mleko u prahu, masne materije, laktoza, saharoza, glikoza, veštački mirisi i mnogo vazduha, koji omogućava da se umesto čvrste, veoma smrznute mase neprijatne za jelo dobije laka i ukusna poslastica.
Poreklo sladoleda nije sasvim precizno utvrđeno. Ono što sa sigurnošću znamo jeste da su ljudi veoma rano počeli da prave desert od voća i izdrobljenog leda ili planinskog snega. Pretpostavlja se da su ga Kinezi pravili još 3000 godina pre naše ere, a prilog tome govori i činjenica da iz Kine potiču prve mašine za sladoled. Danas je prisutno mišljenje da je recept za sladoled sa svojih putovanja po Kini u Italiju doneo lično Marko Polo.
Podaci koji potiču iz l6. veka, međutim, mnogo su pouzdaniji: preteču današnjeg sladoleda zaista predstavlja jedna italijanska poslastica- sorbe (sorbet) – desert pravljen od zaslađene vode (leda) kojoj je dodato pasirano voće. Odatle je, zahvaljujući Katarini Mediči, stigao u Francusku, a zatim i u Englesku gde je dobio naziv ledeni krem. Početkom 17. veka, sladoled je već bio poznat u svim većim gradovima Evrope, a podaci govore da je prva kafe poslastičarnica otvorena oko 1660. godine u području francuskih Alpa. U prvoj polovini 18. veka pojavljuju se u kuvarima recepti za sladoled, a jedan vek kasnije počinje da se prodaje i na ulici.
U itaijanskom gradu Anzola dell’Emilia u blizini Bolonje, postoji svetski muzej kulture uživanja u sladoledu, koji je izgradila firma Carpigiani – proizvođač mašina za sladoled. Muzej pokazuje istoriju sladoleda od prvih skladišta za sneg antičkog doba, preko sorbeta od leda i soli koje su razvili Kinezi, do tehnologija 20.veka. Jedna od zanimljivih priča u muzeju je i ona o Kozimu Ruđeriju, alhemičaru na dvoru Medičija koji je napravio sladoled koji je Katarina Mediči odnela u Pariz kako bi zadivila Francuze. Takođe, tu je i prvi pisani svetski recept za “shrb”, šećerni sirup na arapskom, traktat napuljskog lekara Filippa Baldinija “De Sorbetti” o lekovitim svojstvima sladoleda i 20 starih mašina za proizvodnju sladoleda, među kojima je prva automatska mašina “Cattabriga” iz 1931. godine.
Evo nekoliko jednostavnih recepata sladoleda koji se lako prave.
Domaći sladoled
Potrebno je:
8 jaja, 550 gr šećera, kašika oštrog brašna, 100 gr butera, kesica vanil šećera.
Priprema:
Umutiti 8 žumanaca sa 250 grama šećera, dodati kašiku oštrog brašna i smesu polako razrediti mešajući neprestano sa litrom proključalog mleka. Staviti na šporet i dalje mešati dok se ne zgusne, ali ne sme da proključa.Čim se zgusne skinuti sa vatre i dodati 100 grama butera i mešati dok se ne ohladi. Zatim ulupati sneg od 8 belanaca sa 300 grama šećera, pomešati to sa ohlađenim kremom i zamirisati smesu kesicom vanil šećera.
To je osnova. A onda se smesa podeli na tri dela da bi se dobio sladoled sa bar tri različita ukusa.
Vanila: u smesu dodajte još tri kesice vanil šećera.
Čokolada: jednan decilitar mase pomešajte sa 150 grama rastopljene čokolade.
Malaga: sto grama suvog grožđa dobro se opere toplom vodom, pomeša sa smesom i doda nekoliko kapi ekstrakta ruma.U ovaj sldoled se po želji može dodati malo seckanog kandiranog voća ili raznobojnih žele bombona.
Kajsija: trista grama oljuštenih kajsija prokuvati sa malo šećera i belog vina, ispasirati i pomešati sa masom.
Grilijaš: napraviti karamel od 150 grma šećera. Kada porumeni skinuti sa šporeta i umutiti sa 150 grma celih lešnika. Pošto se ova smesa potpuno ohladi, istucati je u avanu, ali ne suviše sitno i pomešati sa masom. Ovo je izuzetan specijalitet.
Kasato: pravi se u nekoliko slojeva različitih po boji i ukusu. Na primer: donji sloj – zelen. U osnovnu masu doda se malo ekstrakta za liker od mente. Dok se zeleni deo hladi 15 minuta u okrugloj modli, pripremiti drugi deo. U šlag (iz kesice) pomešati višnje iz kompota kojima su prethono izvađne koštice. Pomešati,sipati na stegnut zeleni sladoled i vratiti u frižider. Posle 15 minuta na ovaj sloj sipati sladoled od vanile kome se može dodati malo kandiranog voća. Kad se i ovaj deo stegne sipati i poslednji sloj – sladoled od čokolade.
Pre služenja modlu treba staviti nekoliko sekundi u toplu vodu i prevrnuti kasato na ravan tanjir. Može se ukrasiti šlagom,voćem ili ukrasima za tortu.
Dodaj komentar