MediaSfera
Piše: Gordana Radisavljević-Jočić
Foto: Aleksandar Jočić
Peti foto safari Gruža-Borač-Knić okupio je u nedelju, 9. maja osamdeset fotografa iz cele Srbije sa s ciljem da se uz druženje fotografišu lepote gružanskog kraja.
Manifestaciju organizuju Turistička organizacija Knić i Foto klub Kragujevac, a pod pokroviteljstvom Skupštine opštine Knić. Sve je počelo kada je Foto klub Kragujevac, na ideju Ivana Stojanovića, fotografa iz kluba, otpočeo sa realizacijom ovakvih događaja još 2016. kada je organizovan Foto safari Gledić 2016, na kome je učestvovalo oko 60 fotografa iz cele Srbije. Ideja da se ovaj događaj izmesti na teritoriju Gruže i Knića nastala je spontano, a ljudi iz Turističke organizacije Knić su, prilikom prvog kontakta, prepoznali potencijal i benefite koje mogu da imaju od ovakvog događaja i pružili podršku u okviru svojih mogućnosti.
Ispostavilo se da je ovo bio pravi potez, jer područje Gruže pruža zaista neiscrpne mogućnosti. Teren je takav da iz ravnice prelazi u tipično šumadijski brežuljkasti pejzaž koji je okružen planinama (Gledićke planine i Rudnik) i nezaobilazni Borački krš koji predstavlja jedinstven prirodni fenomen.
-Na žalost, 4. i 5. foto safari „Gruža-Borač-Knić“ su održani u uslovima koje nam je u velikoj meri definisala pandemija COVID-19. 4. foto safari je, čak, zbog vanrednog stanja i veoma restriktivnih mera kriznog štaba izmešten iz redovnog termina i održan je krajem leta, 6. septembra, kada su mere bile prilično relaksirane. Takođe, kako bi smo smanjili broj učesnika, skratili smo manifestaciju sa dva na jedan dan i usmenim putem pozvali samo foto klubove koji su učestvovali na prethodna tri fotosafarija, za koje smo objavljivali javni poziv.
Još jedna stvar je da smo, umesto tradicionalnog lovačkog gulaša, za ručak servirali lanč pakete i redukovali broj događaja koje smo ranijih godina produkovali kako bi smo fotografima pružili više motiva (npr, na trećem foto safariju gosti su nam bili vitezovi koji su pozirali u autentičnom ambijentu). Tako je bilo i ove godine, jedino što smo događaj vratili u redovan termin, kaže Ivan Stojanović, FA1FSS, EFIAP, iz Foto kluba Kragujevac.
U podnožju Boračkog krša
Okupljanje fotografa upriličeno je tradicionalno u selu Borač u porti crkve Svetog arhangela Gavrila iz 14. veka, gde su ih dočekala deca iz KUD “Vuk i Naum” iz Toponice u narodnim nošnjama, koji su strpljivo pozirali poput profesionalnih modela. Stari deo crkve je zidan od kamena sa Boračkog krša, a ako vam se crkva učini poznata to je zato što ste je već videli u u seriji „Nemanjići, stvaranje kraljevine“.
-Srednjevekovni grad Borač je bio jedan od značajnijih srpskih utvrđenih gradova, sagrađen je u svrhu odbrane manastira Žiča, kao još nekoliko gradova, poput Magliča i Čestina. O veličini samog mesta u srednjem veku govori podatak da je u Borču postojalo trinaest crkava (zaista veliki grad, čim je imao potrebu za tolikim brojem bogomolja). Iz tog vremena sačuvana je samo jedna crkva, koja zvanično datira iz XIV veka, a predanje nam govori da je znatno starija. Vladar i ktitor celog kraja bio je Radič Postupović. Najveći uspon Borač doživljava u XV veku, za vreme despota Stefana Lazarevića, za čije vladavine je u Borču 1405. godine potpisana povelja sa dubrovačkom republikom, a od kada se pominje kao „slavni grad Borač“.
Utvrđenje se nalazilo na samo vrhu Boračkog krša, a od njega su , nažalost, sačuvani samo delovi zidina i jedna kula. Od kamena sa Boračkog krša izgrađeni su manastiri Kamenac i Kalenić. Samo područje je veoma interesantno kako istoričarima, tako i arheolozima, geolozima, pa i biolozima. Celim područjem dominira više puta pominjani Borački krš, oko koga su mišljenja geologa podeljena. Naime, jedan deo je stava da Borački krš predstavlja ostatke davno ugašenog vulkana, dok su drugi mišljenja da je to meteor koji je u davna vremena pao na zemlju. Ipak, slažu se u proceni da je Borački krš star oko 20 miliona godina. Videćete, sa vrha krša se pruža zaista fantastičan pogled na veliki deo Šumadije, objašnja nam naš domaćin Ivan Stojanović.
Borački krš i staro groblje
Iznad samog sela izdiže se “Borački krš”, veoma interesantna stenovita formacija vulkanskog porekla. Sam Borač je na oko 300m nadmorske visine, dok je nadmorska visina Boračkog krša 507m. U neposrednoj blizini porte crkve je i staro groblje na kome su sahranjivani meštani od 16. veka pa do kraja Drugog svetskog rata, kada se počelo sahranjivati na novom groblju, kojih stotinu metara dalje. Spomenici pored kojih prolazimo predstavljaju najveću grupaciju spomenika “kapačara” na jednom mestu na celom prostoru Balkana. Klesali su ih kamenoresci iz Borča i okolnih sela, a karakteristika velikog broja ovih nadgrobnih spomenika je da izgledaju kao ekser.
Kako saznajemo od Ivana Stojanovića ljudi iz Foto kluba Kragujevac imaju veliko iskustvo u organizaciji raznih događaja, tako da se sledeći foto safari već planira.
-Pored određenih statusnih promena koje su planu, planira se vraćanje dvodnevnog formata kao i određene izmene u motivima za fotografisanje koji se nude. Naravno, sve ovo u velikoj meri zavisi i od aktuelne situacije sa pandemijom kao i od prilično ograničenih mogućnosti za finansiranje. U svakom slučaju, sledeće godine će biti određenih izmena, kaže Stojanović.
Kako stići do Borača
Selo Borač se nalazi na oko 30km od Kragujevca. Do sela se stiže kvalitetnim asfaltnim putem, preko Dragobraće i Oplanića, odnosno preko samog Knića (iz pravca Kragujevca) preko Pretoka (iz pravca Čačka i Kraljeva), odnosno preko Bara (iz pravca Gornjeg Milanovca). Od Kraljeva je udaljen 37km, od Čačka 38km, a od Gornjeg Milanovca 20km. Teren je pitom i brežuljkast, tipično šumadijski, sa interesantnim lokacijama za fotografisanje prirode i pejzaža.
Izazov za fotografe
-Na teritoriji opštine Knić, kao i u celoj Gruži postoji izvestan broj domaćinstava koja se aktivno bave seoskim turizmom i svoju ponudu svake godine unapređuju, tako da postoje velike mogućnosti za aktivan odmor u prirodi. Interesantne lokacije, pored pomenutog sela Borač su i stari manastiri Kamenac i Vraćevšnica, Gružansko jezero koje obiluje velikim brojem različitih vrsta ptica i na kome se održavaju brojna takmičenja ribolovaca i veslača, zamak u selu Zakuta o kome intenzivno razmišljamo na koji način ga aktivirati i približiti fotografima.
Takođe, postoji mogućnost saradnje sa lovačkim društvima jer je celo područje bogato raznim vrstama divljači (za kolege koje imaju interesovanja za lovnu fotografiju). Tradicionalna šumadijska sela se nalaze na terenu na kome se pejzaži smenjuju neverovatnom brzinom, a ljudi su srdačni i otvoreni sa svaku saradnju. Brojne kolege su već sklopile prijateljstva sa meštanima pa se njihova saradnja odvija i van termina same manifestacije, što nam govori da zaista postoje neograničene mogućnosti za kreiranje dobrih fotografija, saznajemo od Ivana Stojanovića.


Kuća pukovnika Vraćnića
U Borču je snimana serija „Moj rođak sa sela“, najvećim delom u popularnoj „kući pukovnika Vranića“, a ta lokacija predstavlja i centralnu bazu za organizatore i učesnike foto safarija „Gruža-Borač-Knić“. Pored Foto kluba Kragujevac i Turističke organizacije opštine Knić, u organizaciji manifestacije aktivno učestvuju i ljudi iz kraja, naročito domaćini Rajko Lečić i Dejan Čairović.
U etno ambijentu „kuće pukovnika Vranića“ nastavljeno je fotogorafisanje. A što su pitomim šumadijskim krajolikom odjeknuli dobro poznati ritmovi jugoslovenske rok muzike zaslužni su momci iz Duo trio quattro benda.
Izložba fotografija Knić i Gruža kroz objektiv
Svakog septembra Foto klub Kragujevac i Turistička organizacija opštine Knić organizuju izložbu fotografija pod nazivom „Knić i Gruža kroz objektiv“, a pod patronatom Foto saveza Srbije. Zastupljene dve teme, “Gruža i Knić u objektivu” i slobodna tema, a konkurs je otvoren za sve zainteresovane. Izložba tradicionalno ima najviši, I rang, a radove svake godine pošalje preko 100 fotografa iz zemlje i okruženja.
Dodaj komentar