MediaSfera
Prvi ženski časopis – Vospitatel ženskii, pokrenuo je Matija Ban, vaspitač dece kneza Aleksandra Krađorđevića, 1847. godine, a bio je namenjen „krasnom polu južnoslovenskih naroda“. Namera izdavača je bila da utiče na prosvećivanje srpskih žena i na podizanje njihove kulture. Osim Bana, u časopisu su sarađivali i književnici Milan Milićević i Milorad Šapčanin.
Časopis je sadržavao književne priloge, pouke iz medicine, tekstove o vaspitanju i nezi dece, vođenju domaćinstva, ali i priloge sa temama iz oblasti etike, nauke, istorije, geografije, kao i vesti o akcijama žena u svetu, položaju žene u slovenskim zemlјama i drugo. Koliko je poznato, izašle su tri sveske ovog časopisa. Ideje koje je Ban zastupao o ženama bile su za tadašnje srpsko društvo vrlo revolucionarne, časopis je štampan na narodnom jeziku, pa se pretpostavlјa da je stoga bilo zabranjeno njegovo izlaženje.
Prvi ženski časopis u Srbiji koji je izlazio u kontinuitetu bio je časopis Domaćica osnovan 1879. kao glasilo Beogradskog ženskog društva . Zanimljovo je da se održao čak do početka Drugog svetskog rata.
Kako se prvi ženski časopisi u Srbiji objavljuju kao glasila ženskih udruženja u drugoj polovini XIX veka oni imaju specifičnu ulogu: prevashodno su humanitarnog karaktera i neguju patriotski duh.
Domaćica kao organ Ženskog društva je imala ulogu da informiše članstvo o tekućim aktivnostima Ženskog društva i njegovih podružnica, pa je redovno prenosila zapisnike sa sednica i izveštaje o radu. Osim toga, časopis je objavljivao odlomke iz popularnih romana i razne zanimljivosti namenjene ženama. U broju koji se pojavio u januaru 1903, u odeljku „za kuću i kuhinju” žene se upućuju u tajne uspešnog odgoja mladih ćurića i negovanje cveća (pod naslovom “kako da cveće podjednako raste”), a govori se i o uzrocima mucanja kod dece.
Tekstovi sa požutelih stranica časopisa Domaćica, Ženski pokret, Glas Narodne ženske zajednice, Glasnik Jugoslovenskog ženskog saveza, Žena i svet, Ženski svet, Žena danas, Seljanka i Jugoslovenska žena, pružaju dragoceno svedočanstvo o promenama žene u srpskom i jugoslovenskom društvu.
Žensko pitanje bilo je gotovo jednako zastupljeno od postanka države 1918. godine (ženski pokret za pravo glasa je prvih godina bio možda nešto više u fokusu javnosti) do njenog kraja l941. Uvek prisutno žensko pitanje ustvari, bilo je ustvari na margini. U svakom slučaju u to doba počinje da se javlja ženski pokret, a žene dobijaju svoje časopise, koji su donosili sadržaje modernog, zabavnog, poučnog, medicinskog karaktera, uz česte ilustracije.
Ipak, ne smemo zanemariti činjenicu da su se ženske vrednosti nametnule u vidu specijalnih časopisa i strana za žene u okvirima dnevnih novina poput Vremena i Politike. Upravo kroz tu vrstu štampe najvidljivija je promena mesta žene u javnom mnjenju, prestonice pre svega. Šminka postaje s vremenom društveno prihvaćena novina, dok je moda sve više isticala slobodu tela i naglašavala žensku seksualnost.
Krajem tridesetih od Jugoslovenke se očekivalo da bude doterana i elegantna, dobra majka koja će svojoj deci pružiti ljubav, sigurnost i inteligentno vaspitanje. Za razliku od predjašnjih naraštaja žena, tih godina ona je bila svesna važnosti svoje majčinske uloge za državu i naciju. Nasuprot slike moderne žene nalazila se seljanka, koju je odlikovao nizak stepen prosvećenosti i kulture. Ona je činila pretežan deo ženske populacije.
Te dve krajnosti karakterišu ženu u beogradskoj štampi u periodu od 1918. do 1941. godine.
Početak ženske štampe u svetu
Ladies Mercury, koji je počeo da izlazi 1693. u Londonu, smatra se prvim ženskim časopisom. Godišnjaci poput almanaha, dnevnika i darovnica bili su dominantan oblik ženske periodike tokom 18. i početkom 19. veka. Reč moda u naslovu jednog ruskog nedeljnika prvi put je upotrebljena 1779. u časopisu Modnoe ezhemesyachnoe izdanie, ili Biblioteka dlya damskogo tualeta (Mesečna modna publikacija ili Biblioteka ženske odeće). Magazin je postao primer za rusku modnu ilustraciju.
U 19. veku časopisi namenjeni ženama sve više objavljuju poeziju i prozu različitog kvaliteta, a moda postaje tema broj jedan u američkoj ženskoj štampi. Žene su pre svega savetovane kako da budu savršene dame.
Prvi uspešan magazin za žene u Americi bio je Ladies’ Magazine (Sarah Josepha Hale’s) koji je počeo da izlazi 1828. godine. Sadržao je zabavu, ali je zagovarao i obrazovanje žena. Časopis je zapravo bio model prema kojem su kasnije nastali mnogi drugi časopisi. Kada je sredinom 19. veka započela masovna produkcija i distribucija zajedno sa jačanjem srednje klase, žene postaju prijemčiva ciljna grupa za izdavače. Tada se javljaju i prvi specijalizovani časopisi, uglavnom o domaćinstvu i porodici. Do početka Prvog svetskog rata na tržištu Velike Britanije postojalo je oko 50 časopisa namenjenih ženama.
I dok se u našim časopisima žene podučavaju kako da budu savršene domaćice, u Londonu od 1870. do 1890. izlazi Women’s Suffrage Journal koji zagovara žensko pravo glasa i jača svest o pravima žena. On je, između ostalog, sadržao i transkripte debata u engleskom parlamentu koje su se na bilo koji način doticali statusa i života žena. U SAD, nakon Prvog svetskog rada, sve veći broj žena postaje radno angažovan, što se odrazilo i na periodiku koja nastaje u tom periodu.
Dodaj komentar