MediaSfera
Piše: Ksenija Matović
Foto : Ksenija Matović, Pasara arts and craft, Internet
Ćutio
kako gamižu
U crnim krošnjama narova
Nije bolio
crveni hlad kuća
Koliko mrtva uzeltišta
MZ Baošić nika nije imala gracki šimatorij.
O kapeli da ne zborimo.
20 godina su mlatili, kako je za to kriva republička Vlas i njiov entitet, koji je štraco3 hotele na rivijeru gdje je stio, a šolde4 davo samo svojima.
On njima asfalt, oni njemu dozvole.
U-zadnje su, ovi domestiko promijenili ploču, nadgrobnu dabome, jer su bili vlas i entitet s početka storije5 se mogo jebat.
Zato je i-reko dat šolde, ne samo za gracki šimatorij, nego i za dić kapelu.
Ovo posebno ka je sklopio ugovor sa – crkvom, da na njiovome neoutuđivome zemljištu u koje tuče prvi val, gradi Valdrof investicione vrijednosti 2,5 Mišelove pomidore6, a šolde će o turizma, nakon što su skupa nabulali noga domestiko7-furešte8 iz knap kućica made in 1973.godine, dijelit ko braća gomna.
I tako je prežidente proguto njesku9.
Za četiri godine je 265 puta najavljivo izgradnju grackoga šimatorija i kapele, koje će finansirat oti kontroverzni entitet.
Na-pjacu se zborilo,u-male, da će rivijera zbog obećane ležarine, zažmirit na to što će entitet bivše i sadašnje vlasti, surgat10 po Sasovića u-more.
Boka je dobila lungo mare Baošić-Solila, entitet dozvolu komunitadi i za Astoriju, investicione vrijednosti 1,5 Mišelove pomidore i depandans joj d’ kukumar11, a ćinećita …… luster.
S druge strane, komunitad je imala gracki šimatorij, ma ko da i-nije, jer su ga razgulili na-Savinu, u „ pluća o grada“, kraj naturale trim staze, „ Kod dva i po suva duba“.
Šinjora Vimbldon o duškina je strogo zaprijetila, „ Ko pipne u pluća, pošadu će nać na dub!!!“
Zato se gracki šimatorij nije smio širit, a mi smo na oti način imali najnižu stopu mortaliteta na-svijet.
Ma je iz Agemcije za gurle12 i kunete13 o grada, stigo mirakul14 u vidu Prostornoga urbanističkoga plana….
Šimatorij na Osmanovu glavicu!!!!
Kake to ima veze, što je riječ o privatnome zemljištu ?!
A posebno to, što je na-pedencu?
Šinjora Joke je čekala vapor15 i sanjala Džejsona Momou.
Šinjora Bridžit Džons komunitadi je 16 godina čekala bolje plaćen poso o đurnalizma i sanjala Nobelovu nagradu za književnost.
Muški je nisu zanimali, jer je bila debela, pa im se živo jebalo za-nju.
Sezona se bližila.
Imunitet nije.
Svak nam je mogo uć.
Bez matrikula16 i breveta17, bili smo fijamante18 za furešte petoga svijeta.
Dunkve19, sorele su odlučile uzet šolde sa strane.
Po uzoru na šugabejbs vokalne skupine, osnovale su klapu duetskoga tipa „ Orade“.
Du -vop-folk divertimentom20, pokrivale su pojas javnoga preduzeća Morsko dobro, kojeg su nove vlasti obećale ukinut i vratit na upravljanje komunitadama, al na-kurcu.
Kantale21 su iz-mozga.
Pothalđene i potplaćene.
Možda nisu mogle dobacit do San Rema…. ali na -misu jesu.
Ćinećita 3078 godine.
Primavera22
Stađun23 od izbora.
11.623,99 koalicija.
12.105, 99 političkih partija.
1.800,99 građanskih pokreta.
NVO Plava zgrada.
Kako su sa’ već svi, osim NVO Plava zgrada, stare brokve24 komunitadi, dobili Oktobarske25 i radili od kuće u-Opštinu, svak je mrsio tuđu pošadu26 i smišljo slogan vrijedan ultima oriđinala.
Kako zašto?
Da bi sjebo kokurenciju.
Kako koju?
Koalicionu, mulac!! Kake ima veze što su s’a skupa i što će jope bi skupa?! Pika se dubina.
Razmiješ se u pulitiku ko Mare u kriv kurac!
Šinjora Mirta, druga zamjenica škovacina27, potpredsjednice predsjednikove sekretarke za resurse petrusina28 u Žlijebe, bila je lumen.
Prva se dosjetila subliminalnih poruka.
Lančanih.
„ Da Novi vratimo na staze stare slave 1980.godine preprošloga stoljeća, ka je bio perjanica, oma iza Opatije“. Ako ne pošalješ ovi sakrament na 150,99 atresa, afetaćeš29 se svud po-tijelu i vazda tuknut na mrtvoga grua !!!!
Svi su stiskali agri, atač, sent, agri, atač sent…. dok poruku nije presrela Enigmatika, self made makina u podrum Plave zgrade, moćne Saratoge naše komunitadi.
Če Ge(č)vara(k), što je bilo konspirativno ime praunuke Bridžit Džons, nekad ultima đurnalistice komunitadi, je oma dešifrirala.
U bot!!!
Jasno je pisalo : „Maska, ruke, distnaca“.
Oma je okačila crvenu bandijeru na-zgradu i zarevala : „ Mej dej,mej dej, mej dej“!!!
Sa susjedne tarace, potrbuške ju je posmatro šjor Špiro, vojvoda od kacomarina30.
Zadržao je dah na vokativu „ Komunjaro!“ i ispuvo na versu : „Izašla je morska zvizda, stradaće tvoja pi.. pi… pisma, koja sam pisao ja…“ i opalio.
Iz-praćke.
S prigušivačem.
Nije groma čula.
Dok je padala ka eklektičkome kubizmu o preko puta….
perifernim vidom, uočila je susjeda Sandra mlađega, praunuka znamenitoga susjeda Sandra, kako opiturane face, inkoletan samo u đedovu pinirsku suknju iz prvoga osnovne, trči u-pjacu i dreči u tipu Vilijama Volasa „ Freeeedom!!!!
Njega je već skinio, antifašistički zbor.
__________________________________________
šimatorij1, groblje
pedenca2, uzbrdica/nagib
štracati3, stavljati posvuda, metnuti gdje bilo
šoldi4, novci
storija5, priča
pomidora6, paradajz
domestiko7, domaći
furešti8, stranci, turisti
njeska9, mamac
surgati10, obrušiti
kukumar11, krastavac
gurla12, oluk
kuneta13, kanal
mirakul14, čudo
vapor15, brod
matrikula16, opštinska matična knjiga, pomorska knjižica
brevet17, isprava o osposobljenosti za pojedinu službu, plovidbena dozvola
fjamante18, nov
dunkve19, dakle
divertiment20, zabava
kantati21, pjevati
primavera22, proljeće
stađun23, doba
brokva24, ekser, klin, čavao
Oktobarska nagrada25, najveće priznanje grada
pošada26, escajg, pribor za jelo, u prenesenom značenju organi za reprodukciju
škovacin27, smetlar
petrusin28, peršun
afetat29, zaraziti se
kacomarino30, morski krastavac
Ksenija Matović
Pesnikinja i novinarka. Autorka popularne kolumne „ Škurin“, koja je na našem portalu objavljivana tokom 2018. i 2019. godine, u svom nastavku, ponovo sa mnogo humora i satire, ispisuje storije o malom primorskom mestu, oživljavajući “oriđinale”, presvlačeći događaje, izvlačeći najupečatljive karakterne crte sugrađana, smelo otvarajući pitanja mentaliteta, beskompromisno razobličavajući pojave i nazivajući ih pravim imenom. Govoreći lokalno, uz upotrebu romanizama i arhaizama, te koristeći jezik kao način oživljavanja zaboravljene komunikacije, ali i ubojite satire, autorka zapravo govori o svim gradovima i ljudima.
Dodaj komentar