Škurin: Šjor Mirko od pomidore, među blitvom i med afterom

MediaSfera

Piše: Ksenija Matović

Foto: Ksenija Matović

Blijedio pun

Nad

sivim brdima

jedrilo jato rakita

Povijen

nad mrtvim gnijezdima

S dlana

popio levanat

Gurnuo čun

Komunitad² se podijelila.

Totalmente.

Kud sa monumentom najvoljenijega kapa komunitadi?

I to  baš sa’, ka su mu  ošegali testamenat, destregali³ đardin⁴ čije su pelcere, još  početkom prošloga stoljeća marineri u mudante⁵ švercali, a ribnjak opiturali⁶ u desantni dazzle⁷.

Sa’ ka su avangardirali  ćinećitu o baroknoga, do stila roko.

Šta ko?

Roko ko je stio, što Vi je.

E.

Sa su tome najvoljenijemu, za četiri godine, 144 puta najavljivali postavljanje monumentalnoga monumenta.

Za – svaki Dan komunitadi, Dan susjedne državnosti, Dan zaštite nosoroga, Dan šugamana⁸, Dan borbe protiv malarije, Međunarodni dan babica, Dan libra⁹, Darvinov dan, Svjetski dan lastavica, Svjetski dan čistih ruku, Međunarodni dan solidarnosti sa palestinskim stanovništvom, Evropsku noć slijepih miševa, Slavu osnivača činećite, krsnu slavu prežidenta i prislave 129,99 konsiljera¹⁰ i jednoga žerara¹¹.

Šjor Inžinjer je beštimo¹² nad milionitim  gipsanim odlivkom najvoljenijega kapa.

Te donja dlaka od desnoga mustaća mu je pošla po milimetra jugoistočno, lijeva špigeta¹³ izgleda ko blavor, treći  botun¹⁴ ozdo nije vidljiv sa – Žvinja, prva četvrtina donjega kapka ima dvije i po, umjesto tri trepavice …..

Ma isto ga je luda najviše vatala o lokacije.

Prežidente ćinećite je kapa  stio metnut na  kapitalni ander konstrakšen novega Trga Svetoga đenerala Garažija samoparkiranoga, oma iznad Trga mašala Tita.

Šjor Inžinjer je puka.

– Šjor Mirko, najvoljeniji kapo komunitadi mora bit na-pjacu!!! Kaki Trg!! Pjaca!!!

Stio je podijelit viziju.

Prijepodneva, monument bi bio međ balanacnima i blitvom, popodne med afterom.

Šinjora Vimbldon od-duškina je išempijala¹⁵.

– Kake  su te to monade¹⁶ spopale ?! Šjor Mirko o pomidore ???!!!

– Eo vi ga projekat. Skužajte. Imaćete i spizu¹⁷ i kulturu.

– Nabij ga u gujcu! Dok san ja na čelo špine¹⁸ u kantun¹⁹ o pjace, moš se jebat !!!

Izvor Karača je presušio cijela 2 minuta i 23 sekunde.

Crni je omen prostrujo kroz-grad.

– Ovo ne pamte ni najstariji Turci.

O pjaci da ne zborim.

– Sa ka se aktivira klizište zbog istražnih radova na sanaciji klizišta,biće nama lungo mare do Barija.

Šjor Dotur od igaljskoga peloida, oma je  elaboriro na portal Kuri(r)jere de la Adriatiko.

– To Vi je sve od otih kamenoloma u zaleđu. Tucaju đe stignu, a ka to dođe u Sutorinu, nema nan spasa.

Šinjora Seka je plivala baterflaj na-suvo i listala android, ka je uvatila trentauna²⁰.

Iz ramena je postavila  pseudonimni  komentar.

Šlapa²¹ : „Ovi je pošo na ostiku. Kake veze ima Karača sa Sutorinom“?

Šjor Dotur se pseudonimno ofendio²².

Plankton:  „Štraco²³, potašulaj²⁴ se. Ne znaš snagu  Golfske struje“.

Onda je iz špine izašla pantagana²⁵.

Mirisala je na pjate²⁶, bohor i 20 dana turističke sezone „ Kovid koji vam nedostaje“.

Ka su  na četvrtome openingu za dvije setemane²⁷,  u-kuću  svečano ugurali i posljednji  Ikein tambure, salon namještaja Ivo Lola Andrić…. je zatvoren.

Onda su, ota švecka kopanija,  koja je enterijernim uratkom Časa  anatomije, ujedno dala novu dimenziju  kući Gracke muzike, (zbog čega je šinjora Kapelnica, u – manje grupe vježbala niz posmrtnih marševa, sa posebnim akcentom  na činele šjor Fatka)  Avanturistička organizacija grada, Pokrovna ustanova kulture i Sekretarijat omladinske kartice i lokalnih akcionih planova, osmislili posebnu  koračnicu „ Po ure torture“.

Za furešte²⁸ i one koji se tako osjećaju.

Nakon zagrijavanja, u tipu vježbanja rigor mortisa u Gracku muziku, grupa je mogla krenut u điradu²⁹, po vodstvom iskusnoga kuvara-tehinčara trećega stepena, koji ih  je pantomimno upućivo ka Tori³⁰, gdje je mogla vidjet kako švere³¹ ne moraju radit.

Na pjacu bi se upoznali sa duboreznom pločom Harvija Kajtela, poznatoga hodoljuba.

Onda bi grupa imala pe minuta libero³², da  marenda³³ u amblem grada – Park crvenoga surlaša i  oma se u produžetku,  upozna sa ansamblom Pozorišta komunitadi, koje je ispre palate Burovina, iz koje su dobili nogu u prkno, zbog dva fendera i stana Šinjore od đeza, vježbali radio drame.

Onda su na prešu³⁴, mogli obić Gracki muzej, jer su ga obnovili oni što su prije bili na vlas, a sa’ su se u ovu ugradili ovoga svijeta, te obić školsku kuću oca nacija, gdje su mogli spoznat, kako nikako  nije mogo učit u Ikeu da ga jebeš.

Đir se završavo na dva oblutka oživalnoga mosta vladike Savatija, koji ni nakon tri godine o profundavanja³⁵, nije stigo upas u agendu „ Ne damo svetinje“.

pomidora¹, paradajz

komunitad², opština

destregati³, upropastiti

đardin⁴, vrt

mudante⁵, gaće

opiturati⁶, ofarbati

dazzle⁷, vrsta kamuflažne boje na vojnim brodovima i avionima

šugaman⁸, peškir

libar⁹, knjiga

konsiljer¹⁰, savjetnik

žerar¹¹, titula u diplomatiji

beštimati¹², psovati

špigeta¹³, pertla

botun¹⁴, dugme

išepijati¹⁵, izludjeti

monade¹⁶, pizdarije

spiza¹⁷, hrana

špina¹⁸, slavina

kantun¹⁹, ćošak, ugao

trentauna²⁰, izgubiti živce, napad ludila, navala bijesa

šlapa²¹, papuča

ofenditi se²², naljutiti se

štraca²³, krpa

potašulati se²⁴, reći nešto što nije trebalo, praviti se lud

pantagana²⁵, štakor

pjat²⁶, tanjir

setemana²⁷, sedmica

furešt²⁸, stranac, turista

đirada²⁹, kretanje u krug

tora³⁰, sat kula

švere³¹, kazaljke na satu

libero³², slobodno

marenda³³, užina

preša³⁴, žurba

profundati se, propasti dolje

Ksenija Matović

Pesnikinja i novinarka. Autorka  popularne kolumne „ Škurin“, koja je na našem  portalu objavljivana tokom 2018. i 2019. godine, u svom nastavku, ponovo sa mnogo humora i satire, ispisuje storije o malom primorskom mestu, oživljavajući “oriđinale”, presvlačeći događaje, izvlačeći najupečatljive karakterne crte sugrađana, smelo otvarajući pitanja mentaliteta, beskompromisno razobličavajući pojave i  nazivajući ih  pravim imenom. Govoreći lokalno, uz upotrebu romanizama i arhaizama, te koristeći jezik kao način oživljavanja zaboravljene komunikacije, ali i ubojite satire, autorka zapravo govori  o svim gradovima i ljudima.