Pozorište

Narodno pozorište: Premijera jenočinog baleta „Mamac“

Balet-Mamac-1.jpg

MediaSfera

 

 

Foto: Željko Jovanović, Narodno pozorište

 

U okvi­ru pro­jek­ta „Mla­di kore­o­grafi“ 20. decembra u 12 časo­va na Velikoj sce­ni, pre­mi­je­rno će biti izve­de­n jed­no­či­ni bale­t „Mamac“  autor­ska pred­stava­ baletske umetnice Sanje Nin­ko­vić.




Reprize su 22. i 25. decembra u podne.

Pro­je­kat „Mla­di kore­o­grafi” pokre­nu­la je, pre neko­li­ko godi­na, direk­ci­ja

Bale­ta Narod­nog pozo­ri­šta u Beo­gra­du sa cilјem da pru­ži šan­su i otvo­ri novi prostor mladim, kre­a­tiv­nim baletskim stva­ra­o­ci­ma.

Sanja Ninković je od 2001. godi­ne, kada je zavr­šila Balet­sku ško­lu „Lujo Davi­čo“, stal­na čla­ni­ca ansam­bla Bale­ta Narod­nog pozo­ri­šta.

Sanja Ninković kroz balet „Mamac“ žele­la je da pro­na­đe i odgo­vor na pita­nje kako ispri­ča­ti pri­ču o gubit­ku, suo­ča­va­nju, pre­bo­lјe­va­nju, priti­sku i pro­ble­mi­ma, u uslo­vi­ma skra­će­ne pažnje savre­me­nog čoveka, i izbo­ri­ti se sa zah­te­vi­ma i potre­ba­ma za malom dozom privid­nog ras­te­re­će­nja, koje izra­sta u način živo­ta?

Balet-Mamac-7.jpg

U bale­tu „Mamac“ nastu­piće Dejan Kolarov,Bojana Žegarc Knežević, Olga Olćan, Miloš Mari­jan, Iva­na Savić Jaćić, Niko­lo Bian­ko, Bran­ki­ca Man­dić, Karlos Alva­ra­do, Ada Ras­por, Bran­ko Sarić, Ljilјa­na Veli­mi­rov, Dušan Milosavlјević, Hoze Iglesias i Deja­na Zla­ta­nov­ski.

U autor­skoj eki­pi su Maja Ćur­čić i Mar­ko Đukić (kompo­zi­to­ri), Jasna Sara­man­dić (sce­no­graf), Ida Ignja­to­vić (kosti­mo­graf) i Maja Baj­če­tić (asi­stent kore­o­gra­fa).

Ulaznice su u prodaji na blagajni i online.

REČ AUTORA

Društvene okolnosti savremenom čoveku nameću stvaranje zavisnosti od lakih sadržaja i površne zabave, što on prihvata kao neminovnost u sadašnjici svog života. Spreman je da im velikodušno posveti pažnju i vreme, na štetu nekih drugih tema, koje zahtevaju duboka promišlјanja. Informacije su brze, ali troše svo naše vreme. Potreba za zabavom i biti zabavan, postalo je imperativ. Mnoštvo kratkotrajnih stimulansa stvara privid sreće, pa površnost razmišlјanja prolazi neprimetno.

Da li su nam besmisleni sadržaji potrebni da bi izdržali pritiske i „zidove“ svojih problema , ili okrećući se sve više njima, obesmišlјavamo i svoja unutrašnja proživlјavanja?

Suočen sa gubitkom, borbom i žalјenjem, čovek prolazi kroz različite emotivne faze: šok, poricanje, bes, odbijanje, apatiju, spoznaju, prihvatanje. Pričati o tome , često nosi pomirenje sa mišlјu da će nas drugi doživeti kao nezanimlјive, teške, dosadne. Budi li to u nama strah od odbijanja, zbog kog  odustajemo od pokušaja da to podelimo sa drugima, pa takve priče ostaju zaroblјene u nama, a umesto njih samo izgovoreno:

“Dobro“ na pitanje: „Kako si?“.

Kako ispričati priču o gubitku, suočavanju, pritisku i problemima, u uslovima skraćene pažnje savremenog čoveka, i izboriti se sa zahtevima i potrebama za malom dozom prividnog rasterećenja, koje izrasta u način života? Šta je mamac za našu pažnju, otkriva svako kada ostane sam pred sobom,u tišini pozorišne sale.




Programi u Narodnom pozorištu, uz ograničen broj mesta za publiku, održavaju se uz poštovanje svih mera zaštite koje propisuje Krizni štab u vezi sa epidemijom virusa korona.         



Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .