MediaSfera
Piše: Avokado
Foto: Unsplash
Fotografija, iako je relativno skoro nastala, dosta je napredovala i sa naučne i umetničke strane. Kroz period od oko 200 godina, foto aparati su se razvili od drvene kutije koje je beležila mutne fotografije do naprednih digitalnih mini kompjutera u današnjim DSLR aparatima i telefonima.
Način na koji su se razvijale prve fotografske delatnosti do savremenih usluga je zanimljiv, koliko je i fascinantan. Kada govorimo o njemu, možemo ići u širinu i detaljno proučavati sve aspekte njegovog razvitka.
Kako je izgledala fotografija pre nego što je postojao ram za slike saznaćete ako nastavite da čitate ovaj tekst jer smo se potrudili da vam kroz njega ispričamo i približimo najzanimljivije i najbitnije epohe istorije fotografije od samog početka ove nauke pa sve do danas.
Nastanak prve kamere i začetak nove tehnologije
Iako je osnovni koncept fotografije postojao još od 5. veka pre nove ere tek u 11. veku je nastankom uređaja po imenu “kamera opskura” nastao temelj za razvijanje ove nauke.
Čak ni tada, kamera nije zapravo beležila željene trenutke već ih je prosto pojektovala na drugu površinu. Slike su bile okrenute naopako i korišćene su kao vodilja crtačima kako bi što realnije prikazali određene objekte.
Prva kamera opskura je koristila rupicu na šatoru kako bi projektovala sliku van šatora na zamračenu površinu. Kamera opskura je bila veoma velika i tek u 17. veku je postala dovoljna mala da bi mogla biti prenosiva.
Rođenje fotografije i prve trajne slike
Fotografije kakve postoje danas, nastale su 1830-ih godina u Francuskoj. Žozef Nisefor Nijeps je iskoristio prenosnu kameru obskuru da limeni tanjir prekriven bitumenom izloži svetlu što je dovelo do prve trajne fotografije.
Nijepsov uspeh je inspirisao veliki broj eksperimenata što je dovelo do brzog napretka fotografije. Ubrzo zatim su nastali dagerotipi, emulzivne i mokre ploče u periodu između 1830. i 1900. godine.
Foto aparati postaju dostupni svima
Fotografija je bila rezervisana isključivo za profesionalce i bogate članove društva sve dok Džordž Istman nije pokrenuo firmu “Kodak” 1880-ih godina 20. veka.
Istman je izmislio i patentirao savitljivu filmsku traku koja nije zahtevala konstantno menjanje čvrstih pločica. Ovo mu je omogućilo da napravi prvu prenosnu kameru pravouglog oblika koja je mogla da ispuca do 100 filmova. Ova kamera je imala objektiv koji nije imao mogućnost menjanja fokusa.
Korisniku je omogućeno da “ispucava” film i dalje kameru nazad u fabriku kako bi se taj film razvio i odštampale fotografije. Ovo je bila bila prva kamera koja je bila dovoljno jeftina da bi je prosečan građanin mogao priuštiti.
Veličina filma je i dalje bila velika u poređenju sa današnjim filmovima od 35mm. Tek krajem 1940-ih godina je cena filma od 35mm dovoljno opala da bi on postao pristupačan prosečnom potrošaču.
Užasi rata prikazani kroz objektiv
Tokom 1930-ih godina, Henri-Kartije Brezon i mnogo drugi fotografi umesto fotografisanja portreta su počeli da koriste kamere od 35mm kako bi beležili svoju svakodnevnicu kao i život ljudi oko njih. Početkom Drugog svetskog rata mnogi fotografi su počeli da primenjuju ovaj stil.
Portreti vojnika tokom Prvog svetskog rata popločali su put do beleženja ključnih detalja tokom ali i nakon rata beležeći istoriju na način koji do tada nije bio viđen.
Fotografije poput “Dizanje zastave na ostrvu Ivo Džima” od Džoela Rozentala su približile užase rata ljudima koji su živeli daleko od frontova. Ovaj stil beleženja ključnih trenutaka je zauvek promenio način na koji će ljudi posmatrati fotografiju.
Čudesa instant fotografije
Polaroid je japanska firma koja je izmislila kameru pod nazivom “Model 95” koja je koristila tajni hemijski proces da razvije film unutar kamere za manje od jednog minuta.
Model 95 je bila prilično skupa kamera ali ekskluzivnost instant fotografije je odmah zapala u oko javnosti. Tokom 1960-ih godina prošlog veka Polaroid je imao mnoštvo modela na tržištu pa je i njihova cena pala dovoljno da Polaroid postane pristupačan većini potrošača.
- godine, Polaroid su prestali da proizvode njihove svetski poznate instant filmove i nikad nisu otkrili način na koji su funkcionisali. U međuvremenu su mnoge kompanije pokušale da ožive trend instant filma sa ogrančenim uspehom.
Koliki je zapravo bio uticaj Polaroida na tehnologiju fotografije govori nam činjenica da je čak i u 2020. godini teško replikovati kvalitet njihovih kamera.
Mogućnost napredne kontrole fotografije
Iako su Francuzi zaslužni za otkriće trajne fotografije, Japanci su omogućili jednostavniju kontrolu slike fotografima.
1950-ih godina Asahi i Nikon su proizveli Asahiflex i Nikon F kamere. Obe kamere su bile veoma napredne za svoje vreme a Nikon F je čak imala i opciju menjanja objektiva.
“Pametne” kamere nastupaju na scenu
Tokom 1970-ih i 1980-ih godina nastale su prve “pametne” kamere koje su same kalkulisale podešavanja slike i preplavile svetsko tržište.
Dovoljno je bilo da fotograf prosto uperi kameru u određenom pravcu i da pritisne obarač a ona bi sama izračunala otvor blende, brzinu okidanja i fokus što je omogućavalo fotografima da se više posvete kompoziciji nego tehničkim stvarima.
Ove kamere su namenjene porodičnim ljudima koji se nisu profesionalno bavili fotografijom.
Digitalno doba kao vrhunac razvitka foto tehnologije
Kraj 20. veka označio je nagli skok tehnološkog razvoja pružajući svetu čari digitalne tehnologije. Mnogi proizvođači su u ovom periodu počeli da proizvode foto aparate koji su čuvali slike u digitalnom formatu bez potrebe za filmom.
- godine, Kodak je proizveo prvu digitalnu kameru koja je bila dovoljno napredna da je zadovoljavala i standarde profesionalaca, a njihovi konkurenti kao što su Nikon, Kanon i Pentaks su nastavili trend proizvodeći sopstvene verzije digitalnih kamera.
Fotografija kao jedinstven spoj tehnologije i umetnosti
Kada govorimo o simbiozi dva naizgled različita sveta, fotografija je savršen primer. Zajedničko delovanje naučnika i umetnika su doprinele munjevitom razvitku foto industrije. Nema potrebe naglašavati koliko je fotografija važna za čovečanstvo a nadamo se da je ovaj tekst bar malo približio i njen uticaj.
Na kraju, važno je pomenuti da, iako je fotografija danas dostupnija, ljudi i dalje ne potcenjuju njenu važnost i da nam danas, kao i nekada, fotografija u velikoj meri znače jer čuvaju nama važne trenutke od točka vremena.
Šta možemo očekivati od foto tehnologije u budućnosti, ne možemo sa sigurnošću reći ali šta god to bilo, sigurno neće biti dosadno.
Dodaj komentar