Književnost

Luiz Glik dobitnica Nobelove nagrade za književnost

MediaSfera

 

 

Nobelova nagrada za književnost za 2020. godinu dodeljena je američkoj pesnikinji Luiz Glik, saopštila je danas Švedska akademija.




Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost je Luiz Glik „zbog njenog nepogrešivog pesničkog glasa koji strogom lepotom čini individualno postojanje univerzalnim”. Ona je 16. žena koja je osvojila Nobelovu nagradu, kao i prva američka državljanka koja je osvojila ovu nagradu u poslednjih 27 godina otkako je Toni Morison uzela nagradu 1993. godine.

Rođena je 1943. godine u Njujorku, a danas živi u Kembrižu, Masačusecu. Pored toga što se bavi pisanjem, ona je i profesor engleskog jezika na Univerzitetu Jejl.

U jednoj od najhvaljenijih zbirki laureatkinje Luiz Glik, „Divlji iris“ (1992), ona opisuje čudesni povratak života posle zime u pesmi „Visibaba”.

Luiz Glik

Ovogodišnja laureatkinja za književnost Luiz Glik debitovala je 1968. godine sa „Prvorođenjem” i ubrzo je proglašena jednom od najistaknutijih pesnikinja američke savremene književnosti. Objavila je dvanaest pesničkih zbirki i nekoliko tomova eseja o poeziji.

Dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju 1993. godine.

Njene radove odlikuje težnja ka jasnoći. Detinjstvo i porodični život, bliski odnosi sa roditeljima i braćom i sestrama, tema je koja je kod nje ostala centralna. Ispred Švedske akademije za književnost istakli su i da ona „traži univerzalno i u tom procesu crpi inspiraciju iz mitova i klasičnih motiva, koji su prisutni u većini njenih dela”.

Njena poezija pripada objektivističkoj poetici, nastaloj tokom tridesetih godina 20. veka, čiji su glavni predstavnici bili Luis Zukovski, Čarls Reznikof, Džordž Open i Karl Rakosi.

Prateći ovu poetiku ona tretira pesme kao predmete, naglašavajući ozbiljnost, inteligenciju i pesnikovu sposobnost da pronicljivo posmatra svet tako što upotrebljava obične svakodnevne reči.

U eseju Dokazi i teorije navodi kako zastupa poeziju koja se približava tišini i graniči sa iščeznućem. Godine 1993. dobila je Pulicerovu nagradu za knjigu Divlji iris. Bila je pesnik laureat Biblioteke američkog kongresa 2003-2004. godine. Trenutno je pisac-rezident na Univerzitetu Jejl i predavač na Programu za kreativno pisanje Bostonskog univerziteta. Živi u Kembridžu, u državi Masačusets.

„Averno” (2006) je majstorska zbirka, vizionarska interpretacija mita o Perzefoninom silasku u pakao, u zatočeništvo Hada, boga smrti, rekli su iz ove ustanove.

Nobelova nagrada za književnost…

za 2018. godinu pripala je poljskoj autorki Olgi Tokarčuk „za narativnu maštu koja sa enciklopedijskom strašću predstavlja prelazak granica kao oblik života”, dok je Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu dodeljena austrijskom piscu Peteru Handkeu „za uticajno delo koje je jezičkom domišljatošću istražilo periferiju i specifičnosti ljudskog iskustva”.

Švedska akademija, koja dodeljuje ovu prestižnu nagradu, 2018. godine nije dodelila Nobela za književnost, zbog skandala koji je izbio kada je Žan-Klod Arno, suprug članice Akademije Katarine Frostenson, osuđen na dve godine zatvora zbog seksualnog napada. Zbog celokupne situacije, nagrada je dodeljena retroaktivno tokom 2019. godine.




Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na oko deset miliona kruna (oko milion evra). Novčani iznos nagrade se deli ako ima više laureata u jednoj disciplini.



Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .