Putovanja

Budimpešta: Najromantičnija evropska prestonica

MediaSfera

 

Piše: Gordana Radisavljević – Jočić

Foto: Pixabay

 

 

Verujem da široke avenije, prelepi parkovi, stara zdanja sa obe strane reke i skladna mešavina arhitektonskih stilova – podsetnik da je nekada bila deo Austrougarskog carstva, nikoga ko je posetio ovaj biser na Dunavu nisu ostavili ravnodušnim.




Svako od nas će Budimpeštu doživeti na sebi svojstven nači, bez obzira da li ste ovde došli zbog posete neke od budimpeštanskih banja i SPA centara, šopinga, provoda uz cimbala i cigansku muziku ili jednostavno da odmorite „glavu“ od svakodnevnih problema uz kapućino i čašu Torley penušavih vina, koja važe za najbolja u Mađarskoj, ogrnuti debelim šalom koji će vas čekati na stolici, u nekom od kafića na Beogradskom keju sa pogledom na Dunav i Peštu na brdu. Sve ovo je s pravom  Budimpešti donelo nadimak Pariz Istočne Evrope. Odatle imate najbolji pregled na dva grada, Budimu i Pešti, koji su se mnogobrojnim mostovima spojili u jedan grad.

Svetsko nasleđe

Budimpešta ima puno mesta i objekata koji su pod UNESCO-vom međunarodnom zaštitom kao Svetsko nasleđe. Dovoljno je spomenuti mesta na obali Dunava, oblast Buda zamka, Andrasi avenija, Trg heroja i podzemnu železnicu Milenijum. A ako se tome doda nezaboravan prelazak iz Pešte u Budim jednim od osam mostova preko Dunava, jasno je zašto je Budimpešta, jedna od najromantičnijih evropskih prestonica, idealna destinacija za romantično putovanje za Dan zaljubljenih.

Kroz čitav grad struji duh istorije. Verovatno jedan od najtraktivnijih i najimpresivnijih otvorenih prostora u Budimpešti, jeste njen najpopularniji i najveći trg – Trg heroja.

Nalazi se u četvrti Terezvaroš. Trgom dominira Milenijski spomenik, u čijem sklopu se nalaze statue sedam vođa mađarskih plemena koja su se ujedinila pod vođstvom Arpada i mnogih drugih istorijskih ličnosti, među ostalima kralja Stefana, Bele IV, Matijaša Korvina i Lajoša Košuta. U podnožju je grobnica nepoznatog vojnika. Kolonada stubova prekinuta je na jednom mestu kao simbol pada Mađarske pod tursku vlast. Sa desne strane trga se nalazi Umetnička Dvorana, a sa leve Muzej lepih umetnosti, koji predstavlja centar muzejskog i kulturnog života u Budimpešti.

Zgrada je ogromna i rađena u naoklasicističkom stilu i predstavlja prvu kulturnu destinaciju za sve turiste koji dođu u Budimpeštu. Sadrži mnoštvo najvrednijih dela iz španske, grčke, italijanske, francuske, rimske i egipatske umetnosti. Iza trga se nalazi prelepi Gradski park ili Varosliget. Ovo nije prirodni, već je u 18. veku projektovani i napravljeni park koji pored predivne flore ima puno zdanja koja predstavljaju atrakcije za turiste.

Jedna od njih je zamak Vajdahunyad, koji je izgrađen povodom Izložbe 1896. Sada se u zamku nalazi Mađarski poljoprivredni muzej. Neodoljivo podseća na viteške zamkove ovog podneblja. Odmah pored njega je ulaz u Zoološki vrt, koji je otvoren još 1866. Za najlepšu zgradu u Zoološkom vrtu važi Slonova kuća. U ovom parku se nalazi i Opštinski Cirkus koji je počeo sa radom 1891.i od tada imao preko 25 miliona gledalaca.

Prvi metro

Na Trg Heroja nadovezuje se čuveni Andraši bulevar. Na ovoj atraktivnoj lokaciji nalazi se srpska ambasada zahvaljujući pesniku i diplomati Jovanu Dučiću, koji je ovu zgradu dobio na poklon od mađarske grofice sa kojom je bio u vezi dok je bio poslanik Kraljevine Jugoslavije u Mađarskoj. Ispod Andraši bulevara nalazi se prvi metro u kontinentalnoj Evropi – Milenijum. Radovi na njemu su trajali od 1894.do 1896.

U poslednjih 10 godina u Budimpešti su izgrađeni brojni trgovački centri. Najveći među njima su Arena Plaza i WestEnd City Center. S obzirom da je Budimpešti nedostajala ulica u kojoj bi se smestili butici velikih imena modne industrije, rekonstrukcijom Deák Ferenc ulice nastala je Fashion street, 150 metara dugačka ulica visoke mode. Tamo su svoje mesto pronašli Hugo Bos, Maks Mara, Hilfiger, Lakosta.

U međuvremenu se i u Andrássy ulici, na potezu oko zgrade Opere, počele “doseljavati” luksuzni brendovi kao što su Luj Viton, Barberi, Guči, Kavali i Zegna. Glavne ulice u kojima se nalazi mnoštvo prodavnica su Vaci, Fashion street, 150 metara dugačka ulica visoke mode, koja je napravljena 2007. kao rekonstrukcija ulice Deaka Ferenca i Veliki Bulevar koji predstavlja najdužu ulicu u Budimpešti.

Porcelan i narodne rukotvorine

Iz Mađarske se kući uglavnom donose porcelan i narodne rukotvorine. Najbolja mesta za kupovinu antikviteta su oko Parlamenta i na pijaci Esceri koja se nalazi u jugoistočnom delu grada, blizu ulice Esceri.

Budimpešta je neizostavno vezana uz Dunav, pa je tako i kad je o noćnom životu reč. Popularno je i krstarenje Dunavom i obilazak ostrva Margaret, Šepel, veštačkog ostrva Hajođari-ziget i najmanjeg u Budimpešti, ostrva Lupa-ziget. Mađarska je poznata po svojoj odličnoj hrani, a sve češće i po vinima.

Sent Andeja

U području od oko 50 km okolo Budimpešte nalazi se nekoliko zanimljivih lokacija za obilazak, poput Sent Andreje, gradića iz 14. veka sa mnogim malim, pravoslavnim crkvama, poznatom po muzejima, galerijama i umetnicima. Početkom XVIII veka u njemu se Srbi se naseljavaju u velikom broju. Od sedam crkava u Sentendreji, tri su pod duhovnom zaštitom Srpske pravoslavne crkve: Požarevačka, Preobraženjska i Bogorodična (poznata i kao Saborna ili Beogradska katedrala).

Tu je i sedište je Budimske eparhije SPC. U gradu se nalazi etnografski muzej na otvorenom. Od ostalih turističkih atrakcija preporučujemo i obilazak Višegrada sa ruševinama, citadelom na vrhu planine i kulom Salamon, ili Estergoma, najsvetijeg grada Mađarske, u kome je 1000. godine krunisan prvi hrišćanski kralj Mađarske Ištvan. Ne treba propustitii obilazak veličanstvene katedrale, smeštene na brdu u Estergomu. Tu je i dvorac iz 13. veka Holoko.




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .