MediaSfera
Foto: Pixabay
Santorini je najjužnije ostrvo kikladskog arhipelaga. Nalazi se 75km jugoistočno od grčkog kopna. Kada se posmatra iz vazduha veoma jasno se uočava krug ispunjen vodom sa uskim delom kopna kome na zapadu nedostaje jedan deo. Prostor od oko 12 kilometara vrh je potopljenog vulkanskog kratera-kaldera. Kaldera je zapadna strana ostrva koju obavija vulkan, pa ostrvo ima oblik polumeseca.
U prošlosti je bilo poznato kao Kalliste (najlepši) ili Thira, a današnje ime je dobio po Sv. Ireni (Santa Irina), zaštitnici ostrva. Ostrvo je dobilo svoj današnji karakterističan izgled pre otprilike 3.500 godina, kada je zapadni deo ostrva nestao u morskim dubinama.
Santorini se nalazi na mestu gde se susreću velike kopnene ploče, kontinentalne Afrike i ploča Egejskog arhipelaga, pa se smatra da je to razlog zašto na ovom području dolazi do vulkanskih erupcija i potresa.
Danas u celoj Grčkoj postoje samo dva aktivna vulkana: Nea Kameni, na Santoriniju i vulkan na ostrvu Nisiros u Dodekanezima. Kontrast tirkiznoplavog mora i crvene, smeđe i crne boje kopna stvara veličanstvenu lepotu prirode koja se može videti samo na ovom ostrvu. Najnoviji pokazatelji vulkanske erupcije su dva obližnja ostrvceta – Palea i Nea Kameni, a poslednja vulkanska aktivnost zabeležena je 1950. godine.
Erupcija ogromnih razmera
Prvi stanovnici Santorinija bili su Feničani, a zatim su ovde stigli Dorjanci i pripadnici minojske civilizacije. Život na ostrvu tekao je poprilično mirno sve do vulkanske erupcije koja se dogodila između 1650-1450. godine pre naše era. Ona je izmenila oblik ostrva, a ispod lave i pepela pronađeni su dokazi o veoma razvijenoj kulturi tog preioda. Malo se zna o tom događaju, ali nedavna istraživanja govore o naslagama vulkanskog materijala debljine 80 metara na razdaljini od preko 20 kilometra. Prema novim podacima tom prilikom je izručen 61 kubni kilometar magme i stenja u atmosferu, a da je jačina erupcije na Santoriniju bila je 700 puta jača od količine električne energije koja se utroši za jednu godinu u celom svetu.
Kuće ukopane u zemlju
Većina stanovnika je pre zemljotresa živela u kućama koje su kopali u zemlji – skafta. Kuće su se nalazile u vulkanskim stenama i bile su raspoređene stepenasto. Pravljene su na ovaj način jer na ostrvu nije postojao ni jedan drugi građevinski materijal, čak ni voda. Ove vrste kuća imale su, uglavnom, dve povezane sobe u koje je svez vazduh ulazio sa prednje strane na kojoj su se nalazili prozori i vrata. Ispred kuća uvek se nalazilo dvorište sa tankom za skupljanje kišnice. Pored skafti postojale su kuće bogatih ljudi koje su se gradile od kamenih ploča.
Crvena i crna plaža
Erupcija vulkana obojila je ovde i zemlju i stene. Kada lava dođe u dodir sa vazduhom, onda je crvene boje. Kada je u dodiru sa vodom, onda je crne. Tako da danas na Santoriniju imamo uglavnom crne plaže, ali ima i crvena i bela. Najlepše plaže sa crnim šljunkom su Kamari i Perisa. Prva se nalazi na istočnoj strani ostrva, gde je more zbog dobro zagrejanih vulkanskih stena izuzetno toplo. Perisa je u podnožju planine Propitis Ilijas na južnoj strani ostrva i tu se nalaze Crvena plaža koju karakteriše crveni šljunak. Inače, vulkansko tlo je plodno, pa se danas koristi za proizvodnju cimeta i gajenje vinove loze. Ali, na Santoriniju se neobičnosti ovde ne završavaju. Iako je zvanicno ime ostrva je Tira, turisti širom sveta ga zovu Santorini prema Sv. Irini Solunskoj koja je umrla na njemu 304. god.
Više magaraca nego ljudi i više crkava nego kuća
Na Santoriniju, priča kaže, ima više vina nego vode, više magaraca nego ljudi i više crkava nego kuća.
Santorini je sušan i kamenit, a biljni i životinjski svet su takođe osobeni za ovu klimu. Od gajenih kultura dominiraju maslina i vinova loza. Ovde ne teče nijedna reka i grožđe se napaja samo jutarnjom rosom i hrani vulkanskim pepelom. Na pijacama načešće prodaje crveno i belo desertno vino koje meštani zovu jednostavno gliko – slatko. (story.rs). Assyrtiko, athyri. aidani, mantilaria, i mavrotragano, samo su neka od mnogih vrsta vina koje možete probati u čuvenim ostrvskim vinarijama.
Prema poslednjem popisu, na Santoriniju živi nešto više od 13 hiljada stanovnika, dok broj magaraca nikad nije precizno utvrđen. Da su i oni brojni, sasvim je izvesno jer turisti koji ga svake godine posećuju rado koriste magareći taksi, koji goste strpljivo penju i spuštaju strmim liticama ostrva. Magarci se ovde smatraju turističkom atrakcijom i čest su motiv na suvenirima koji prezadovoljni stranci ponosno nose kućama za uspomenu.
Fira i Kaldera
Fira je ne samo glavni, već i najveći grad na ostrvu. Pošto se nalazi na visokoj litici, odatle se pruža fantastičan pogled na vulkan i podnožje sa lukom gde pristaju mnogi veliki brodovi. Šetnja čuvenom kalderom oduzima dah, a mnoštvo uzanih i strmih uličica prepunih lokala, suvenirnica, barova i restorana daju posebnu čar i čine je nezaobilaznim mestom na ostrvu. Mnoštvo uskih uličica, stepeništa koji se spuštaju i uzdižu prepune su lokala i ljudi iz raznih krajeva sveta. Mnoštvo zlatara, kristala, kao i prodavnica garderobe i svega što turiste može da namami se nalazi u tim uskim prolazima koji vrve od ljudi tokom čitavog dana.
I ako ste nekad i čuli za Kalderu, tek kada dođete na Santorini naučićete šta je to u stvari. Ako je objašnjavamo kao geološki pojam, to je oblik koji stvara vulkan kada se urušava sam u sebe stvarajući krater koji može, ali ne mora, biti ispunjen vodom. Zato se čitav zapadna strana ostrva, veoma strma i stenovita i koja je okrenuta ka vulkanu, naziva Kaldera, piše portal Putuj sigurno.
Šta obići?
Postoji spisak od deset mesta sa kojih treba posmatrati zalazk sunca, a na prvom je ono na vrhu sela Oja. Poznata je kao malo tradicionalno selo koje se nalazi na zapadnom delu ostrva na samoj ivici stene. Odatle se pruža pogled na vulkan kao i deo samog ostrva. Proglašeno je i za najlepše turističko selo na planeti, a zalazak sunca koji svakog popodneva prati hiljade i hiljade turista ga čini i jednim od najromantičnijih mesta na ostrvu.
Najpoznatije drevno blago Santorinija je slavni minojski grad Akrotiri, “sahranjen” ispod neverovatno tankog sloja vulkanskog pepela, ostavivši zidine i artifakte netaknutim. Izgleda da su stanovnici dobili upozorenje o erupciji i pobegli, ali lutanje raskopanim ulicama je malo uznemirujuće. Ovo arheološko nalazište čuva tajne drevne minojske civilizacije i predstavlja jedno od najznačajnijih nalazišta u čitavoj Grčkoj. Poznato je i kao “Egejska Pompeja”. Sem u okviru ekskurzije, možete do Akrotirija možete doći gradskim autobusom.
Brojne su ekskurzije koje zainteresovane turiste vode do samog kratera vulkana. Put je nešto naporniji, naročito za one koji su planirali pasivniji odmor. Svaka od agencija nudi obilazak vulkana kao jednu od ekskurzija, a postoje centri u okviru kojih takođe možete rezervisati mesto za sebe. Podrazumeva kraću vožnju brodom i pola sata uspona do vrha. Oni koji su bili tvrde da se tokom penjanja do njegovog vrha oseća i toplota koja zrači od tla, pa se pripremite.
Dodaj komentar