MediaSfera
Foto: Pixabay
Rok za podnošenje prijave za godišnju eko-taksu ističe 31. jula. Reč je o iznosima od minimum 5.000 dinara do maksimum dva miliona dinara. Ranije su ovu taksu plaćali samo zagađivači, koji su se bavili tačno propisanim delatnostima. Danas su obveznici ovog nameta sve firme, preduzetnici, pa nevladine organizacije od kojih je većina registrovana za neprofitnu delatnost, pod šifrom 94.99.
Godišnje eko-takse koje plaćaju preduzeća, preduzetnici i organizacije u Srbiji kreću se od minimum 5.000 dinara pa do dva miliona dinara.
Tačan iznos takse zavisi od veličine firme i stepena uticaja njegove delatnosti na životnu sredinu, što je tačno precizirano Uredbom Vlade Srbije.
Proširen obuhvat obveznika
Osim iznosa, novina u ovoj uredbi je i obaveza preduzetnika da plaćaju ovu taksu. Takođe, proširen je i obuhvat obveznika na koje se odnosi ovaj namet.
Činjenica da rok za prijavu eko-takse, koja se plaća po rešenju, ističe baš u periodu pandemije koronavirusa – dodatna je otežavajuća okolnost, s obzirom da su se mnoge firme i preduzetnici odlučili da prihvate državnu pomoć u vidu minimalca za zaposlene.
Prema uredbi, postoje četiri grupe firmi: velika, srednja, mala i, poslednja grupa, – mikro preduzeća i preduzetnici.
Četiri grupe firmi i tri vrste negativnog uticaja na životnu sredinu čini ukupno 12 različitih iznosa eko-taksi.
Šnajderka opasnija po životnu sredinu od frizerke
Najmanje, po Uredbi, plaćaju mikro preduzeća i preduzetnici koji se bave delatnošću sa malim uticajem na životnu sredinu – 5.000 dinara godišnje. Ista ova grupa firmi, u delatnostima koje imaju srednji negativan uticaj na životnu sredinu plaćaće eko taksu duplo više – 10.000 dinara, dok će male firme i preduzetnici u grupi delatnosti koje najviše negativno utiču na životnu sredinu plaćati dvostruko više od onih sa srednjim uticajem – tačno 20.000 dinara.
Ovaj princip važi i za druge tri grupe firmi – svaki sledeći viši nivo negativnog uticaja plaća duplo veću taksu.
Početna eko-taksa za mala preduzeća je 50.000, za srednja 125.000 dinara, a za velika 500.000 dinara. Pa su najviše takse u ovim grupama, već u zavisnosi od delatnosti četiri puta veće: 200.000 dinara za mala, 500.000 dinara za srednja i na kraju – dva miliona dinara za velika preduzeća.
Koja delatnost koliko utiče na životnu sredinu, tačno je propisano uredbom. Ali, i tu ima nekih nelogičnosti.
Tako, po uredbi, proizilazi da šnajderka koja ima preduzetničku radnju i bavi se šivenjem odeće više zagađuje životnu sredinu od frizera i kozmetičara koji u svom poslovanju koriste i hemijske proizvode. Samim tim šnajderka će platiti i veću eko-taksu i to za 100 odsto u odnosu na frizera, piše Nova.rs.
Dodaj komentar