MediaSfera
Beograd za početnike, tv Studio B
sreda 20h, subota 16.35h
Autor: Smiljana Popov
Foto: Brankica Vujadinov
Malo nas zna da su u najstarijoj fazi Panonskog mora, koje je bilo plitko i toplo, i slično npr. Jadranskom i Sredozemnom moru, nastale znamenite beogradske hridi: Kalemegdan i Tašmajdan, i to od krečnjačkih sprudova morskih algi, koje su, pored korala, najveći graditelji čvrstog kopna.
Ti morski žalovi i sprudovi, svedoci Panonskog mora stari 20 miliona godina, nerazmrsivo su ugrađeni u ovaj naš grad i dali su mu čvrstu podlogu da se rodi kao stamen i neuništiv, kome horde osvajača na kraju ipak ništa nisu mogle. Premda su ga do pepela rušile i palile mnogo puta.
No ipak je ovim trusnim beogradskim tlom najduže vladalo ogromno morsko carstvo koje se protezalo od Beča pa sve do Makedonije, zapljuskujući i plaveći Beograd. Jedna od tih praistorijskih plaža i danas spava na Čukaričkoj padini npr.
Centralna zona Beograda, koja počinje od spomenika Pobedniku, pa se pruža prema Terazijama, Tašmajdanu, Slaviji i Čuburi, predstavlja zapravo jedan veliki sprud koji danas čini kičmu grada. Nastao je u jednoj od razvojnih faza Zemlje kada je na ovom području vladala topla klima što je pogodovalo razvoju korala i školjki.
Kad je nastala kičma Beograda, gde je najistureniji deo beogradskog rta? Kako forenzičari prirode rekonstruišu drevno more?
Da li je moguće da nam nije ostavila bar nekoliko opipljivih dokaza da je okolina Beograda bila nekad pod morem?
Dodaj komentar