Kolumne Lepa strana sveta

Milica Cinca-Popović: Biblija, Njutn i Makijaveli u istom košu

MediaSfera

 

Piše: Milica Cincar-Popović

Foto: Pixabay

 

 

U prošlonedeljnom tekstu najavila sam da ću opisati kako novi evolutivni stepenik na koji čovečanstvo treba da se popne izgleda, po mišljenju onih koji ga najavljuju. Mada znam da u današnjem srpslom društvu vlada uverenje kako je dalji duhovni i evolutivni razvoj čovečanstva nepostojeća ili frivolna nju ejdž tema kojom se bave lujke i dokoni džabalebaroši, moram da kažem kako nije tako već upravo suprotno.




Ovim pitanjem bave se najveći umovi današnjice, a može se reći da ih je sve inicirao Stiven Hoking. Uzgred, od 7-8 ljudi sa kojima sam u poslednja dva dana razgovarala, niko nije znao ko je Stiven Hoking; ni čuli za njega nisu (iako su svi fakultetski obrazovani), ali zato svi znaju kako treba postupati u vezi s virusom „korona“, ko koristi drogu adenohrom i sve o 5G mreži.

Dr med. Brus Lipton, dr kvantne fizike Tereza Bulard, dr fizike Greg Brejden, direktor prve agencije za razvoj i proučavanje svemira, inž. I naučnik Bili Karson i mnogi drugi govore o principima na kojima čovečanstvo mora da se zasniva, jer su jedini održivi. Ovi autori, inače, u svom javnom radu istupaju ne naglašavajući svoje titule, ali sam ih ja ovde navela. Vaspitani smo da vrednujemo ljude na osnovu njihovih titula, pa mi je to bio najbrži način da pokažem kako prenosim uverenja umnih ljudi.

Dakle, svi oni su potpuno sigurni da budućnost ima čovek koji je u jedinstvu sa planetom, a to znači i sa drugim ljudima. Ili, drugim rečima, evolucija ide u pravcu odumiranja ega. Sistemi i principi koji čine ljudsku istoriju došli su do svog kraja – istrošili se i pokazali da vode jedino u destrukciju. Dokazi su na svakom koraku.

Nesreće koje napadaju čovečanstvo nastaju iz nauke koju zloupotrebljava, odnosno usmerava, ideja lične koristi; iz politike i ekonomije koje počivaju na istom uverenju. Ključno ovde je poimanje termina „lična korist“. Čovek stare svesti veruje da jednom ne svane, dok drugom ne smrkne. Odnosno, uveren je da se njegov prosperitet može ostvariti isključivo ako se nekom drugom uskrati.

Da li znate da je Onazis za svoje bogatstvo imao da zahvali upravo daru da vidi propadanje feudalne svesti koja u stvari i dalje rukovodi svetom? On je govorio kako je dobar ugovor onaj u kome su sve strane zadovoljne, a ne onaj u ome je neka strana vešto izmanipulisana ili zloupotrebljena. Onazis, naravno, nije ulazio u filozofiju niti u razmišljanja o energetskoj ravnoteži, ali to čine savremeni autori koje sam pomenula.

Barbara Maks Hubard primetila je da zadatak evolucijje nije da očuva vrstu, već  da očuva smisao. Ukratko, to znači da čovečanstvo treba da izvrši svesni evolutivni skok u kome će socijalne veštine dobiti izgrađujući smisao, a ne bivati upotrebljene za manipulaciju. Slično kao što je od noža – oružja, alata za smrt, nastao hirurški skalpel, alat za život. Društva i pojedinci koji nisu u stanju da ostvare u sebi novu svest će izumrti, dok će novi čovek nastaviti evolutivni razvoj vrste.

Nemojte da se zavaravate uverenjem kako društva nove svesti još nisu ni na pomolu, jer to nije tačno. Sve je više ljudi koji uviđaju da je lična korist neodvojiva od koristi cele zajednice, pri čemu su tavnopravni elementi zajednice i ljudi i planeta. To još uvek nisu društva budućnosti, ali jesu  na putu za budućnost.

Nevolja je što čovek, sa ubrzanjem komunikacije, ne proširuje svoju svest, već je naprotiv sužava. Evo vam jedan jednoszavan eksperiment – navedite mi po tri savremena svetska umetnika iz 3 vrste umetnosti; mislim na umetnost, a ne na šund: 3 pisca, 3 likovna umetnika, 3 kompozitora.

Za početak.

Možete li?

Pitanje postaje još teže ako izbor suzite na domaće umetnike. Verujem da ćete svi ogovoriti na ovo pitanje, ali ne „kao iz topa“, a odgovorićete zato što već i to što čitate ovo što ja pišem, znači da vaša interesovanja nisu samo ona egzistencijalna. Ali, jasno vam je da vaš komšija, npr., iako poseduje isti stepen obrazovanja kao i vi, nijednog neće moći da se seti.

Autori koje sam pomenula svoju viziju evolucije zasnivaju uglavnom na paraleli između makro i mikro sveta. Jedan od vodećih naučnika današnjice, astrofizičar Nil deGras Tajson, međutim, razmišlja na praktičniji način. On ne spada u futuriste, već veruje da se čovek ni za korak ne može pomeriti iz sredine koju nije sasvim spoznao. Zato predlaže spisak od 8 knjiga koje govore o modelima aktuelnog društva i svesti, koje po njemu svaki intelektualac mora da pročita. To su:

  1. Biblija, na kojoj se zasnivaju današnja kultura, moral, poimanje dobra i zla;
  2. Sistem sveta Isaka Njutna, da bi shvatio kako je Univerzum mesto koje se može spoznati;
  3. Poreklo vrsta Čarlsa Darvina, da bi shvatio kako je čovek u srodstvu sa svim životom na Zemlji;
  4. Doba Razuma Tomasa Pejna, da bi uvideo kako je snaga racionalnog uma primarni izvor slobode na Zemlji;
  5. Guliverova Putovanja Džonatana Svifta, kako bi kroz satiričnu priču na duhovit način video da se čovek većinom ponaša kao Jahui;
  6. Bogatstvo nacija Adama Smita, da bi shvatio kako je kapitalizam ekonomija pohlepe, protivprirodna sila;
  7. Umetnost ratovanja Sun Cua, da bi video kako čovek čin ubistva svog bližnjeg može da pretvori u umetnost i
  8. Vladalac Makijavelija, da bi naučio kakoo će čovek sve učiniti da bi stupio na vlast i kako će onaj koji je na vlasti sve učiniti, kako bi na njoj ostao.

Moram da kažem kako se ja sa Tajsonovim razmišljanjem ne slažem u potpunosti. On nije vizionar, ali izbor knjiga mi je vrlo zanimljiv. Prosečan obrazovani Srbin nije pročitao nijednu od njih, uključujući tu i Bibliju, jer sam upoznala mnogo više onih koji se deklarišu kao vernici, od onih koji ovu knjigu u svom životu konsultuju.

Kakav zaključak iz svega ovoga treba izvući? Nemam pojma. Samo primećujem i prenosim šta vidim.

PROČITAJTE I:

Milica Cincar-Popović: Evropska kultura je kao i tango

 



Dodaj komentar

Click here to post a comment

Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .