MediaSfera
Čuvena zbirka velike srpske pesnikinje Desanke Maksimović, „Tražim pomilovanje“, isključena je iz programa za četvrti, a njen izbor poezije iz trećeg razreda gimnazije. O značaju zbirke poezije „Tražim pomilovanje“ Desanke Maksimović najbolje govori činjenica da je autorka nakon njenog objavljivanja izabrana za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti.
Ova odluka izazvala je lavinu negodovanja među piscima, kritičarima i prosvetnim radnicima. Na odluku je odmah reagovala i Zadužbina Desanke Maksimović, pismom Ministarstvu prosvete, Nacionalnom prosvetnom savetu i Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja.
Zahtev za povlačeje ove odluke podržali su podržali su Dušan Kovačević, Matija Bećković, Rajko Petrov Nogo i mnogi drugi.
„Objašnjeno nam je da se “vanvremenost Desanke Maksimović ne uklapa u poetičke okvire epohe, te da postoji bojazan da bi i učenici pogrešili u vrednovanju njene poezije, umanjujući njen značaj’„, rekla je za Jutro Prve TV upravnica Zadužbine Desanka Maksimović, Svetlana Šeatović.
Srpski PEN: Povući odluku o uklanjanju iz lektire Desanke Maksimović i Vladana Desnice
Poezija Desanke Maksimović ostaje u punom obimu u školskom programu
Kako tvrdi, potpuno je neshvatljivo da se ovako postupa sa pesnikinjom koja je bila u dosluhu sa svojim vremenom. Kako smatra Šeatovićeva, ni na koji način ne može da bude izbačena zbog toga što je u pitanju zbirka „Tražim pomilovanje“, jer se tada naša kultura vraća svojim korenima.
Šarčević: Odluka nije konačna
Odluka Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja da iz trećeg razreda srednje škole isključi izbor iz poezije Desanke Maksimović, a iz četvrtog – čuvenu zbirku velike pesnikinje „Tražim pomilovanje”, nije konačna, kazao je za Tanjug ministar prosvete Mladen Šarčević.
Kako je objasnio, predlog Zavoda treba da bude upućen Nacionalnom prosvetnom savetu na dalju procenu.
„Zavod je stručno telo njihove komisije kada donesu odluku dalje predlog šalju savetodavnom telu, koje mora da donese odluku o prihvatanju ili neprihvatanju. U Nacionalnom prosvetnom savetu sedi struka i stručna društva koja kada daju na usvajanje predlog, ja mogu da reagujem. Do tada je sve deo procedure”, objasnio je Šarčević.
Kako je kazao, obavešten je da se neće izbacivati ceo opus Desanke Maksimović, već da će se raspodeliti u zavisnosti od procene stručnjaka kojem uzrastu je primeraniji koji deo.
„Oni moraju da obrazlože svoju odluku i da je dostave Savetu. Tada, ako bude prihvaćena, odluka se šalje ministarstvu”, kazao je Šarčević i dodao da je tražio da mu se dostavi taj dokument.
Modernizovan sadržaj
Koordinator komisije koja je radila predlog programa srpskog jezika i književnosti za gimnazije Dejana Milijić Subić kaže za Danas da program nije promenjen od 1993. godine, a u međuvremenu su značajno modernizovani sadržaji za osnovnu školu.
Ona napominje i da u dosadašnjem programu nije bilo mesta za pesnika Ivana V. Lalića, kao ni za značajan ciklus Stevana Raičkovića „Zapisi o crnom Vladimiru“. Nije bilo mesta ni za velikog Borislava Pekića, a ta „nepravda“ ispravljena je predlogom novog programa, kaže ona.
– S obzirom na to da se u četvrtom razredu obrađuju kanonska dela srpske i svetske književnosti (Šekspirov „Hamlet“, Geteov „Faust“, Dostojevski, Kami, Beket, Bulgakov, Andrić, Selimović, Ćosić, Pavić, Kiš), bili smo prinuđeni da ponešto iz programa odstranimo. Uzeli smo u obzir činjenicu da je Desanka Maksimović veoma prisutna u osnovnoj školi.
Nakon reagovanja Zadužbine „“Desanka Maksimović“ predložili smo da se zbirka „Tražim pomilovanje“ obradi u prvom razredu gimnazije u okviru teme „Dijalog književnih epoha“ u kontekstu – kako bi učenici mogli da shvate kako to književna dela (i ne samo književna dela) iz dalekih epoha mogu uticati na savremene tokove- smatra Milijić Subić.
Napominje i da dela Desanke Maksimović nikada nisu bila u obaveznom delu programa za treći razred gimnazije već su se obrađivala u korpusu međuratne poezije sa ostalim pesnicima koji su o tome pisali.
Milijić Subić naglašava da su u komisiji koja je radila predlog programa bili, između ostalog, predstavnici Društva za srpski jezik i književnost i metodičari sa Filološkog fakulteta, kao i da je se o njemu izjasnio Nacionalni prosvetni savet.
Saša Stanković: Složeni odnos vlasti i književnosti
Saša Stanković, profesor srpskog jezika u vlasotinačkoj gimnaziji objašnjava zašto „Tražim pomilovanje“ treba da se izučava u 4. razredu.
„Tražim pomilovanje“ (1964), mora da se proučava u istom razredu kad i „Prokleta avlija“ (1954) i „Dreviš i smrt“ (1966). Sva ova dela govore i o svom vremenu, a to je period posle komunističke revolucije i Golog otoka, kada su ljudi zbog drugačijeg mišljena proganjani i ubijani. To što su Ivo Andrić i Meša Selimović „prebacili” svoje romane u vreme Turske, odnosno Desanka Maksimović svoje pesme u vreme Dušanove Srbije, to je samo njihova umešnost da u diktaturi progovore vanvremeskim jezikom istinske književnosti. Njihova dela govore o stradanju čoveka u svim vremenima i svim totalitarnim sistemima.
Pravi umetnik uvek nađe načina da kaže istinu. Ko vidi u Desankinim stihovima samo cara Dušana, a ne druga Tita (ili nekog drugog vlastodršca) veoma je naivan. A nije naša najveća pesnikinja uopšte naivna nego izuzetno mudra da kaže šta misli, a „da se vlasti ne dosete”. Ako to nije videla komisija, onda s pravom možemo pitati da li su stručni za posao koji im je poveren. „Tražim pomilovanje“ treba da se izučava u 4. razredu i zbog toga što tek maturanti mogu da shvate taj složeni odnos vlasti i književnosti.
UKS: Diskreditacija dela Desanke Maksimović
Udruženje književnika Srbije zatražilo je danas odgovore i odgovornost onih koji su, kako navode, Desanku Maksimović proglasili „nižerazrednom” pesnikinjom u srpskim školama.
Iz UKS poručuju da je zbirka „Tražim pomilovanje” među najboljim pesničkim knjigama na srpskom jeziku, a teme su i moderne i univerzalne, svevremene u aktuelnosti i vanvremene u trajanju.
Čini se, dodaju, da smeta što se u njima peva jezikom srpskog naroda i o njegovoj istoriji u potpuno savremenom ključu, koji smeta samo onima kojima je cilj gušenje srpskog identiteta i književnog nasleđa.
„Ovaj čin je i uvreda za naše učenike i njihove profesore, ali i samu Desanku, kada se tvrdi da se ‘vanvremenost Desanke Maksimović ne uklapa u poetičke okvire epohe, te da postoji bojazan da bi i učenici pogrešili u vrednovanju njene poezije, umanjujući njen značaj’. Koji autoriteti su to utvrdili i o kojoj epohi govore? I zašto se sumnja u stručnost naših profesora i nastavnika književnosti, kao i nivo zrelosti i svesti naših mladih”, pitaju iz UKS, prenosi Tanjug.
Dalje se u pismu navodi da Udruženje književnika Srbije ima obavezu da postavi ova pitanja i zahteve, jer bez njegovih članova, preminulih i živih, nezamislivo govoriti o srpskoj književnosti i njenom doprinosu razvoju prosvete u Srbiji.
„Ne samo da ne tražimo pomilovanje, već odgovor(nost) nadležnih, budući da je ovo nezamisliv čin rušenja nacionalnog i istorijskog identiteta srpskog naroda upravo tamo gde on treba da se oblikuje – u školama”, poručuju iz UKS.
Dodaj komentar