MediaSfera
Prvi maj ili međunarodni praznik radničkog pokreta ustanovljen je daleke 1889. godine.
Male nadnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati i život na ivici bede bili su povod za niz štrajkova u kojima su zahtevani uslovi rada i života dostojni čoveka.
1. maja 1886. godine stotine hiljada američkih radnika izašle su na ulice Čikaga kako bi zahtevale opšte prihvaćenje osmočasovnog radnog vremena. Iako 1. i 2. maja nije bilo nereda na ulicama, 3. maja je izbila tuča u kojoj su od strane policije ubijena četiri člana sindikata.
To je bila inicijalna kapisla da i radnici na poziv anarhista Avusta Spejsa i Alberta Parsona dođu na proteste naoružani, i novi su zakazani već za sutradan, za 4. maj 1866. Iako je na pomenuti protest došlo svega 3.000 radnika, pred kraj protesta neko je pod nerazjašnjenim okolnostima bacio bombu, ubivši pri tome sedam radnika i 67 policajaca.
Gradske vlasti su gotovo godinu i po dana kasnije za taj čin optužile anarhiste, posle čega su njih osmorica bili osuđeni na smrtnu kaznu (pogubljenjem). Više od 200.000 ljudi je bilo prisutno u njihovoj povorci, a već 1889. godine je na Prvom kongresu 2. Internacionale ustanovljeno da je „Prvi maj zajednički praznik svih zemalja na kojima radnička klasa treba da manifestuje jedinstvo svojih zahteva i svoju klasnu solidarnost“.
Od tada se svake godine godine baš 1. maja obeležava praznik radnika i njihovih prava na svim svetskim meridijanima.
Ovaj praznik je prvi put u našoj zemlji obeležen 1. maja 1893. godine i to velikim protesnim skupovima u Beogradu.
Prvi maj je državni praznik bio i u Hitlerovoj Nemačkoj, a u SAD su od Prvog maja odustali, smatrajući ga komunističkim praznikom, pa sada Praznik rada slave prvog ponedeljka u septembru.


Prvi maj u Srbiji
Poslednjih godina, Međunarodni praznik rada u svetu se obeležava raznim akcijama i demonstracijama, čija je suština borba za prava radnika, kraće radno vreme, bolje plate i zaštitu na radu.
Međutim, u Srbiji Prvi maj nema mnogo veze sa težnjama za bolji položaj radnika, već je u kalendaru više rezervisan kao dan za odmor i opuštanje.
Po pravilu to je neradan dan, a ljudi koji su u radnom odnosu, kao i oni koji time ne mogu da se pohvale, uglavnom ga proslavljaju porodično ili u većim društvima, na „urancima“ u prirodi, uz roštilj, pečenje, alkohol i pesmu.
Prvi maj i korona virus
Međutim, zbog epidemije korona virusa, izletišta širom Srbije ovog 1. maja ostaće pusta, jer je odlukom Vlade u petak na snazi zabrana kretanja, tačnije od četvrtka u 18 sati do subote u pet ujutro.
Uporniji i čistog vazduha željni građani, biće u mogućnosti da organizuju reprizu Uranka koliko sutradan. Za razliku od prethodnih vikenda kad je na snazi bila potpuna zabrana kretanja, posle dužeg vremena, građani će moći da budu van svojih domova od 5 ujutro do 18 sati popodne u subotu i nedelju. Naravno, u cilju smanjivanja socijalnih kontakata na minimum, i dalje je na snazi zabrana okupljanja više od dvoje ljudi na otvorenom i ova mera će biti strogo kontrolisana, tvrde nadležni.


Sa druge strane, pitanje je kome je zaista do slavlja u ovom trenutku, s obzirom da je ove godine u martu prvi put u zadnjih pet godina zabeležen pad zaposlenosti, a da se pravi udar zbog zatvaranja ekonomije usled epidemije očekuje tek u aprilu.
Po mišljenju Sindikata Sloga radnici širom Srbije 1. maj dočekuju u vanrednom stanju, u nehumanom karantinu, represiji, depresiji i strahu sa pitanjem – šta će biti sutra i hoće li teret pandemije pasti isključivo na njihova leđa.
Predsednik Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost Zoran Stojiljković poručio je u prvomajskoj poruci da će posle korona virusa uslediti ekonomska kriza, a da u krizama stvari po radnike i sindikate mogu biti još gore.
Valpurgijska noć i paganski običaji
Proslava Prvog maja ima korene i u drevnim paganskim praznicima prirode čije je poštovanje preživelo do današnjih dana. U severnoj i centralnoj Evropi, noć uoči prvog maja se naziva Valpurgijska noć (po Svetoj Valpurgi). To je proslava plodnosti, prilikom koje se peva i pije do dugo u noć i pale se vatre.
Izvor: Danas
Dodaj komentar