Film / TV Kultura

BEOGRAD ZA POČETNIKE: U kabinetu retkosti srpskog naučnika

mediasfera-Smiljana-Popov-kabinet-Aleksandra-Kostica-sa-snimanja-1jpg

MediaSfera

 

 

“Beograd za početnike”

sreda 20h, subota 16.35h

tv Studio B

Autor: Smiljana Popov

 

 

Ostao je ukaljan nečuvenom istorijskom nepravdom na koje je bio ponosan, ali čitavog života živeo sa „neprebolnim bolom u duši“ kako je govorio – dva puta je izbačen sa Medicinskog fakukteta (čiji je bio osnivač) 1941. jer je odbio da potpiše „Apel srpskom narodu“ koji poziva na saradnju sa okupatorom i 1952. jer je kritikovao komunističku partijsku podobnost i politizaciju fakulteta. Nije doživeo da se ljaga sa njegovog imena spere, rehabilitovan je tek 2001. godine, nekoliko decenija nakon što je umro. 




Bio je osnivač Medicinskog, Veterinarskog, Farmaceutskog fakulteta, prvi srpski seksolog, osnivač beogradskog foto-kluba, pionir medicinskog naučnog filma koji je snimao prve srpske filmove u istoriji, pre igranih (!), arheolog, osnivač Histološkog instituta, koji je prvi srpski Medicinski rečnik (koji se i danas koristi) pisao u gudurama Albanije i rovovima kao dobrovoljac u Prvom svetskom ratu.

Mnogo nam je poznatiji njegov sin, kompozitor i gastronom Voki Kostić, dok je lik i delo velikog naučnika i humaniste Aleksandra Kostića Srbija sramno zaboravila. Nova epizoda „Beograda za početnike“ zavirila je u njegovu vilu, prvi letnjikovac u Grockoj iz 1931. godine koji je bio okupljalište srpske elite.

Nova epizoda „Beograda za početnike“ otkriva čudnovatu sudbinu srpskog Leonarda da Vinčija za kog nismo čuli, verovali ili ne. Junak ove priče je paradigma svestranosti: briljantan naučnik, umetnik, prosvetitelj, tj. renesansi čovek kog je Srbija zaboravila. Ne propustite. Neverovatna priča. Ovo je drugi deo emisije posvećene zaboravljenom srpskom geniju i humanisti.

Vodiči kroz čudesan život renesansnog naučnika su Zorica Atić, direktorka Centra za kulturu Grocka zahvaljujući čijoj je inicijativi legat posle više decenija napokon izložen javnosti, arheolog Rade Milić, član komisije koja je radila na pripremi legata i jedna naizgled obična beogradska Ljiljana, žena koja je 20 godina provela u kući Kostićevih, brinula o njima, te je licencirani kustos kroz intimnu i svakodnevnu istoriju velikog naučnika.




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .