Istorija

Apoteka – mesto odakle se razvijala svest društvene zajednice

Apoteka Dušana Jankovića na uglu Nemanjine i Hajduk-Veljkovog venca oko 1914-enterijer

MediaSfera

 

 

Piše: Spec. farm. Jelena Manojlović

 

U ovim teškim danima kada se svet suočava sa pandemijom novog korona virusa farmaceuti se zajedno sa lekarima bore za naše živote i zdravlje. Prvi su na liniji prevencije i zastite zdravlja! I dok bolnice i domove zdravlja čuva vojska u apoteku može slobodno da uđe svaki građanin. Farmaceuti, često i sami bez maski, rukavica i zaštinih stakala, pomažu svakome kome je potreban savet, lek.




Danas je apoteka zdravstvena ustanova na primarnom nivou zdravstvene zaštite, mesto gde stručni kadar obavlja farmaceutsku zdravstvenu delatnost i pruža usluge farmaceutske zdravstvene zaštite.

Stručni kadar čine magistri farmacije koji su završili petogodišnje integrisane studije na Farmaceutskom fakultetu koji je u grupaciji medicinskih nauka i farmaceutski tehničari koji su završili srednju stručnu školu zdravstvene struke.

Apoteka u Debeljači – oficina i kabinet
Apoteka u Debeljači – kabinet

A kako je sve počelo?

Vratimo se u antiku, u vreme grčkih bogova. Higija – u grčkoj mitologiji kćerka Asklepija (Eskulapa), boginja zdravlja i zaštitnica apotekara. Još u antičko doba prikazivana je kao mlada žena koja u ruci drži zmiju i posudu sa vodom. Na grčkom jeziku njeno ime znači: lečiti, doneti zdravlje, pa je zato smatrana zaštitnicom ili personifikacijom zdravlja. Ime joj je sačuvano do danas u reči higijena.

Na samo stotinak kilometara od Beograda nalazi se Viminacijum. Još u ranoj fazi osnivanja vojnog logora, sredinom I veka, može se pretpostaviti postojanje prvih profesionalnih lekaro – apotekara. U sastavu svake redovne i pomoćne vojne jedinice, služili su i vojni lekaro – apotekari. Najegzaktniji podaci dobijeni su putem arheoloških istraživanja i do sada je obrađeno više pojedinačnih i zatvorenih celina. Medicinski instrumenti, pečati i lekovi omogućili su selektivnu analizu pojedinih grana medicine i farmacije.

Apoteka u Debeljači – oficina
Apoteka u Debeljači – oficina

Počeci farmacije u apoteci

Tek u XIII veku, tačnije Salernskim ediktom donetim 1240. god. formalno su razdvojene farmacija i medicina. Još od tada datiraju dve profesije: lekar i farmaceut. Razvijale su se paralelno, svaka sa svojim specifičnostima ali duboko prožete bez mogućnosti da funkcionišu jedna bez druge. Farmaceuti su radili u svojim apotekama, a lekari u svojim ordinacijama.

Sve što je vezano za farmaciju razvilo se iz apoteke. Apoteka je osnovno mesto za rad farmaceuta koji nosi titulu magistra, isto kao što svaki lekar nosi titulu doktora.

U Srbiji su se razvojem građanskog društva, razvijale i apoteke. A kako je to izgledalo navešću primer iz jedne varoši:

Apoteka Dušmanić osnovana je 1892. godine, pojavom trećeg koncesionara u ovom gradu. Potomak Pavla Dušmanića, rodonačelnika ove familije koja je dala niz zanimljivih ličnosti značajnih za istoriju Braničeva i Srbije bio je Mihailo (1857-1929), koji je učio gimnaziju u Požarevcu, a studije farmacije u Gracu. Bio je oženjen Marijom (1869-1940), iz poznate porodice Bajloni. Njih dvoje su sagradili 1895. godine prelepu zgradu u klasicističkom stilu, čistih linija i elegantno izvedenih ukrasa. U prizemlju su smestili svoju apoteku, a na spratu su bile njihove stambene prostorije.

pozicija-apoteke-Dusana-Jankovica.jpg
Apoteka Dušana Jankovića na uglu Nemanjine i Hajduk-Veljkovog venca oko 1914.

U apotekama se razvijala društvena svest

Privredni razvoj i potrebe sredine uslovile su pojavu novih apoteka, a propisi o apotekama uslovljavali su da se podižu higijenske zgrade za njihov smeštaj. Zakon je bezuslovno zahtevao suvu i vidnu prostoriju za oficinu, materijalku i laboratorium, a pod istim krovom nametnuo se i apotekarev stan, jer je apotekar u svako doba dana i noći morao da bude dostupan u apoteci. Pojava apoteka u varošima i gradovima imala je veliku ulogu nosioca kulture u građevinskom i higijenskom polju. Indirektno su doprinele da i drugi privrednici sebi podižu higijenske i stambene poslovne prostorije po ugledu na apoteku i apotekarev stan. Ta celina davala je utisak besprekorne zdravstvene ustanove gde se živelo i radilo pod najhigijenskijim uslovima toga doba.

U apotekama se razvijala društvena svest, često se debatovalo, odvijali su se umetnički programi vezani za književnost i muziku. O tome svedoči biblioteka koja je osim stručnih knjiga, bogata notama i bibliotekama iz zaostavštine farmaceuta koji su razvijali apotekarstvo u Srbiji, kao i arhivska građa u Muzeju za istoriju farmacije u sastavu Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Autor je kustos Muzeja za istoriju farmacije Faramaceutskog fakulteta




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .