Vruće teme

Nikšićki sabor oko moštiju Svetog Vasilija

MediaSfera

 

 

U Nikšiću je danas održan veliki crkveno-narodni sabor na kojem su hilјade sabranih vjernika oko moštiju Svetog Vasilija Ostroškog od Vlade Crne Gore zatražile povlačenje diskriminatorskog Predloga zakona o slobodi veroispovesti i pravnom položaju crkava i verskih zajedednica. 




Na platou oko hrama sabrao se mnogobrojni narod, koji jepristigao u organizovanim grupama iz svih krajeva Crne Gore.

Liturgiju u sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, pokraj svetitelјevih moštiju služili su Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije i gospoda episkopi: raško-prizrenski Teodosije, mileševski Atanasije, budimlјansko-nikšićki Joanikije, pakračko slavonski Jovan, bihaćko-petrovački Sergije, zahumsko-hercegovački Dimitrije, dioklijski Metodije, umirovlјeni zahumsko-hercegovački Atanasije sa mnogobrojnim sveštenstvom i sveštenomonaštvom.

U liturgijskoj besedi nakon čitanja Jevanđelјa besedio je vladika Joanikije.

Nakon Liturgije, sabranima se obratio mitropolit Amfilohije koji je rekao da smo se danas sabrali u nikšićkom sabornom hramu pred ćivotom Svetoga Vasilija, oko njegovih svetih moštiju, ne da ih oskrnavimo, kako to kažu bezboznici.

„To upravo govore oni čiji su duhovni preci razorili Tvrdoš. Ovi savremeni bezumnici hoće da otmu hramove za sebe. Ni Turci nijesu radili što ovi bezbožnici žele – da otmu crkve i daju ih sektama. Ova grupa bogataša, bivših titoista su oplјačkali sva preduzeća a sada hoće i hramove. Neće moći“, poručio je Mitropolit crnogorsko-primorski

Potom su pročitani: pismo patrijarha carigradskog Vartolomeja predsedniku Crne Gore Milu Đukanoviću u kojem ga upozorava da ne diskriminiše crkvu u Crnoj Gori, odluka Sinoda Ruske Pravoslavne Crkve o ovom pitanju, nedavno objavlјeno pismo pape Franje patrijarhu srpskom g. Irineju, podrška manastira Hilandara današnjem saboru i na kraju proglas i zavet sabora o odbrani crkve u Crnoj Gori.

Zbog velikog broja poklonika koji danas na velikom crkveno-narodnom saboru nisu uspeli da se poklone moštima Svetoga Vasilija Ostroškog, one će večeras noćiti u Nikšiću.

Verni grada pod Trebjesom moći će da se poklone svetitelјu i u toku večerašnjeg svečanog bdenija, koje je počelo u 18 časova i sutra do završetka Svete arhijerejske liturgije u nikšićkom sabornom hramu koju će sa sveštenstvom služiti episkopi budimlјansko-nikšićki Joanikije i dioklijski Metodije, sa početkom  9 časova, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimlјansko-nikšićke.

Saopšteno je takođe da se Svetom Vasiliju Ostroškom do trenutka objavlјivanja ovoga teksta danas u Nikšiću poklonilo preko 20 000 vernika.

Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije sutra će sa sveštenstvom služiti Liturgiju u manastiru Ostrogu, sa početkom u 8 časova.

Poruka Svetovasilijevskog crkveno-narodnog Sabora u Nikšiću

Čestitajući Vam, braćo, nastupajuće božićne i novogodišnje praznike, pozdravlјamo Vas angelskim riječima mira i lјubavi: Slava na visini Bogu i na zemlјi mir, među lјudima dobra volјa. Odsluživši Svetu Liturgiju i pričestivši se Tijelom i Krvlјu Boga Ljubavi, blagoslovom Svetog Vasilija Ostroškog, obraćamo Vam se porukom ovog Svetovasilijevskog sabora.


Povodom Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, čiji bi tačniji naziv bio: Zakon protiv Pravoslavlјa u Crnoj Gori, koji Vlada Crne Gore, radi ostvarenja nerazumnih ideoloških i političkih cilјeva, pokušava da ovih dana jednostrano nametne kako bi ozakonila diskriminaciju Mitropolije Crnogorsko-Primorske i drugih eparhija Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, da bi pripremila otimanje naših hramova i grobova i izvršila plјačku naše crkvene imovine, da bi našoj Crkvi ukinula pravni status stican u slavnoj istoriji od 800 godina i da bi, na kraju, ponizila i pogazila našu slobodu i našu vjeru,

MI – pravoslavni episkopi, sveštenici i vjernici, koji smo istovremeno i građani Crne Gore – najodlučnije stojimo u odbrani svoje vjere i slobode, u odbrani svojih neotuđivih građanskih prava. Lična sloboda vjere, koju ostvarujemo u Crkvi, u zajednici sa drugima, treba da je svetinja i za državu. Ostvarivanje vjerske slobode i praktikovanje vjerskih prava predstavlјa samu suštinu lјudske slobode i lјudskih prava: to je tako, jer vjerska sloboda čini samu suštinu ličnosti.

Mitropolit Amfilohije: Sve što tražimo za sebe – tražimo i za druge

„Moderna i savremena država ima ulogu i obavezu da garantuje mir, vladavinu prava, štiti imovinu svih, jemči pravednost među lјudima i da svi građani u takvoj državi imaju osjećanje prosperiteta i sigurnosti. Kod nas se događa drugačije – državna vlast koja treba da garantuje mir upravo svojim činjenjem proizvodi konflikt. Čini se da je iz te potrebe da se građani drže u stalnoj napetosti nastao i zakon o slobodi vjeroispovjesti“, ocenio je Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije za „Dan“, tvrdeći da opasan i zlonamerno pripremlјen zakon o slobodi veroispovesti ne zaslužuje da se o njemu raspravlјa u crnogorskoj Skupštini dok on ne dobije saglasnost svih tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori.

Visokopreosvećeni je ukazao na činjenicu da u pripremi zakona nije ispoštovan ni jedan evropski, demokratski princip: „Na prvom mjestu, donesen je bez neophodnog dijaloga. Zemlјe Evropske unije, kojoj teži Crna Gora, imaju pisane obaveze u Amsterdamskom ugovoru i u drugim aktima da sa crkvama i vjerskim zajednicama vode javni, transparentni i suštinski dijalog o svim pitanjima od javnog društvenog interesa, a kamoli o pitanju vjerskog zakonodavstva, što je bila i osnovna preporuka Venecijanske komisije.“

Ističe da je Mitropolija dala izuzetan doprinos i uložila veliki trud ne bi li se došlo do takvog dijaloga: „Između ostalog, dostavila je 27. novembra Vladi Crne Gore Primjedbe na Predlog zakona, čvrsto utemelјene na preporukama Venecijanske komisije i Smjernicama OEBS/ODIHR i Venecijanske komisije za ocjenu zakonodavstva o slobodi vjeroispovijesti iz 2004. godine i Smjernicama istih organa o pravnom subjektivitetu vjerskih zajednica i zajednica uvjerenja iz 2014. godine. Nije na njih dobila nikakav odgovor, kao što nije dobila odgovor na hilјade primjedbi na Nacrt zakona iz 2015. godine.“

Ukazujući da ovaj zakon obiluje mnogim pravnim presedanima, koji imaju za posledicu i kršenje Ustava kao najvišeg pravnog akta jedne države, Vladika kaže da je kao takav – diskriminatorski – naišao na širu osudu, ne samo Pravoslavne Crkve, već i pripadnika drugih crkava i verskih zajednica, poslanika i brojnih ličnosti i organizacija iz javnog i društvenog života Crne Gore, čak i mnogih građana koji glasaju partije na vlasti.

„Pomjesne Pravoslavne Crkve na čelu sa Vaselјenskom Patrijaršijom i Ruskom Pravoslavnom Crkvom svojim zvaničnim stavom prepoznali su ovaj zakon kao diskriminatorski i antipravoslavni. Čak je i Sveta stolica iznijela jasan stav da zakon donijet bez dijaloga i dogovora sa svim crkvama i vjerskim zajednicama neće biti prihvaćen. Slična ocjena dolazi od najvećih međunarodnih adresa“, rekao je za „Dan“ mitropolit Amfilohije i podsetio da je prošlog meseca američki ambasador za međunarodne verske slobode Sem Braunbek takođe naglasio da zakon treba usaglasiti sa potrebama svih verskih zajednica, a ne da se prosto samo «izgura».

Zbog svega navedenog, kao i zbog brojnih drugih nedostataka koje ovaj predloženi zakon sadrži, jedino ispravno rešenje, za sve kojima je stalo do budućnosti, mira, stabilnosti i međureligijskog sklada i bratskog suživota u Crnoj Gori jeste da se on, ovakav kakav je, povuče iz procedure: „Ovako opasan, nedobronamjeran i zlonamjerno pripremlјen zakon ne zaslužuje da se o njemu diskutuje i raspravlјa u Skupštini Crne Gore dok on ne dobije saglasnost svih tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, u skladu sa mišlјenjem Venecijanske komisije i sa najvišim međunarodnim standardima. Pravoslavna Crkva uporno drži vrata otvorena za stručan, transparentan i sveobuhvatni dijalog zasnovan na pozitivnom iskustvu savremenih, sekularnih država u Evropi i svijetu, čuvajući princip jednakosti i ravnopravnosti – sve što tražimo za sebe, tražimo i za druge“, zaklјučio je Arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije za „Dan“.

Izvor: SPC/ Митрополија црногорско-приморска




Kategorije