MediaSfera
Jubilarno izdanje 50. Zlatnog pera Beograda – 15. Međunarodnog bijenala ilustracije 2019, u organizaciji Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) biće otvoreno u Konaku Kneginje Ljubice (Kneza Sime Markovića 8) od 7. novembra u 19 časova. Glavni program koji obuhvata radove domaćih i inostranih učesnika i trajaće od 7 – 26. novembra.
Bijenale je otvoreno za sve umetnike sveta. Izlažu se sve vrste ilustracija namenjene knjigama, časopisima, novinama, bibliofilskim izdanjima, autorskom stripu, crtanim i animiranim filmovima, elektronskim medijima, kao i ekslibrisi.
Program obuhvata radove ilustratora iz Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Češke, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Irana, Italije, Holandije, Slovenije, Španije, Nemačke i Srbije. Među internacionalnim autorima, brojnošću se ističu tradicionalni učesnici Zlatnog pera Beograda – ilustratori iz Irana.
U istom prostoru u kom se odvija glavni program, biće predstavlјeni radovi Miodraga Vartabedijana – Varte, koji se predstavlјaju publici u znak sećanja na dobitnika nagrade ove značajne izložbe.
Manifestacija je najavlјena otvaranjem izložbe Svetlosti i senke Rastka Ćirića, dobitnika nagrade Zlatni vitez, otvorenoj 30. novembra u galeriji Singidunum (Knez Mihailova 40).
U izložbenom prostoru Galerije Radio-televizije Srbije (Takovska 10), 14.novembra biće otvorena izložba Spodobe i leševi, veštice i vampiri Ivice Stevanovića, dobitnika Velike nagrade 49. Zlatnog pera Beograda.
U galerija-knjižari Book&Art, (Vuka Karadžića 4), 12. novembra biće otvorena izložba Fantasy Emira i Edina Durmišević, dobitnika nagrada izdavačkih kuća ,,Pčelica“ i ,,Kreativni centar“.
U saradnji sa Italijanskim institutom kulture organizovana je izložba Boje reči Alesandra Gotarda iz Milana – specijalnog gosta 50. Zlatnog pera Beograda koja se održava u Muzeju primenjene umetnosti od 8. do 20. novembra.
Savet 50. Zlatnog pera 2019 čine Dobrosav Bob Živković, Slobodan Jovanović, David Vartabedijan, Danijela Paracki, Vladimir Vesović, Dragana Palavestra, Iva Ćirić i Milica Golubović.
Izložba Zlatno pero Beograda – Međunarodno bijenale ilustracije predstavlјa jednu od najobimnijih i najstarijih izložbi Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) koja se od devedestih godina organizuje na internacionalnom nivou. Po količini radova i koncepciji programa predstavlјa jedinstvenu smotru stvaralaštva iz oblasti ilustracije u regionu i šire.
Iva Leković: Između nevinosti i političnosti
Ilustracije 50. Zlatnog pera Beograda pokazuju jednu upečatlјivo izraženu odliku predstavnika ovog esnafa, a to je njihova internacionalna profilisanost. Čini se da svet ilustracije na globalnom nivou funkcioniše po principu podrazumevane dijasporičnosti i izuzetne umreženosti – što zahvalјujući odlikama ilustratorskog jezika, što digitalnim alatima kojima se ilustratori rado koriste. Sfera njihovog izdavaštava je obimna i obuhvata i štampana izdanja i ono beskrajno polјe virtuelnog u kom lokalne teme lako postaju globalne i obrnuto.
Ilustratorski ,,spektrum“ se očito kreće u skladu sa vremenom – brzo, sa obilјem citatnosti i svesno odabranih metafora i aluzija, zahvalјujući kojima se brišu ne samo granice prostora, već i vremena. Odabir klasičnih tehnika ili formalni aspekti različitih epoha se transponuju u originalne narative koji obiluju detalјima. Ne zanemarujući istoričnost kao bitan element ilustracije, u njima sagledavamo simulakrum tendencija neoistorizma – koji nas vraća na zlatno doba ilustracije (kraj 19. veka) u kom se i otvara prostor za reviziju i za oživlјavanje velikih tema i dela prošlosti u popularnoj kulturi i kulturnim industrijama. Tu pronalazimo tragove simbolizma, harlemske renesanse, neomedijevalizma, holivudskih istorijskih blokbastera, naučne fantastike, audiovizuelnih produkata u vidu animiranih filmova, video-igara ili aktuelne netflix-ovske proliferacije trilera.
Osvrćući se na eksploziju boja i formi koje postaju jedno od dominantnih obeležja digitalne ilustracije, potpisnik ovih redova ne može da se ne seti jednog od kanonskih kinematografskih citata – iz Vendersovog Stanja stvari (Die Stadt der Dinge) – da je ,,život u boji, ali crno-belo je realnije“. Zadržavajući se na prvom delu ovog polisemičnog citata – skloni smo da zaklјučimo da su koloristički aspekti ilustracije vezani upravo za životno načelo u kom se svet mašte prepliće sa svakodnevicom pružajući ilustraciji osnovu da svoj unutrašnji ritam svede na dvodimenzionalni prikaz akcije ili u krajnjem slučaju poziv za stupanje u nju.
Na taj način ilustracija generiše delovanje, koje može imati svoju didaktičnu, propagandnu ili društveno angažovanu funkciju. Formalni aspekti ilustracije najčešće sadrže faktor koji bismo mogli nazvati akcentujućim (bez obzira na to da li se odnosi na boju, satiru, humoreskne elemente, fantastiku itd.), čija funkcija jeste da ukaže na sadržaj. Taj sadržaj može biti vezan za tekst koji mu prethodi, ali on takođe dovodi u pitanje jednu od dilema savremenog sveta – a to je ona da li živimo u eri dominacije vizuelnog ili pisanog teksta. Taj jaz može da se prenebregne sa akcentovanjem onog što prethodi i jednom i drugom – sa mišlјu.
Na kraju krajeva, sagledavajući radove koji nas bez dileme vraćaju u nevino doba detinjstava, ne možemo da ne primetimo da popularnost ilustracije i njena moć počivaju u velikoj meri na očaravajućem dejstvu eksplicitno artificijelnog, neutemelјenog u odrazu stvarnosti, koja kroz duh deteta beži od ,,proze života“, ali koja priznaje i da je čovek dete koje je u stanju da vidi svet sočivima ,,zlatnog pera“ ili ,,zlatnog miša“ (Gordana Popović Vasić), kojim se i crta i piše, ali kojim se pre i posle toga misli i deluje.
Dodaj komentar