MediaSfera
Muzej Jugoslovenske kinoteke
Kosovska 11
Od 25. do 31. oktobra 2019.
Od 25. oktobra do kraja meseca u Muzeju kinoteke u Kosovskoj 11 je na programu ciklus Velikani svetskog filma posvećen italijanskoj i internacionalnoj zvezdi Klaudiji Kardinale.
Bila je mezimica Italije, junakinja bajke, italijanska verzija Brižit Bardo, simbol zemlje čiji je jezik jedva znala da govori, neponovljiva i nesvakidašnja filmska diva.
Klaudija Kardinale rođena je 15. aprila 1938. godine kao Klaudi Džozefin Rouz Kardinale u Tunisu, od oca Sicilijanca i majke koja je bila pola Francuskinja, pola Italijanka. Prvi jezik koji je progovorila bio je francuski. U rodnom mestu se školovala za učiteljicu. 1957. godine pobedila je na takmičenju „Najlepša Italijanka u Tunisu“, a nagrada je bila putovanje u Italiju. Klaudija kaže da je to bila sudbina, jer je već na tom putovanju brzinom svetlosti sa svojih 19. godina potpisala prvi filmski ugovor.
Filmski debi imala je u filmu „Roko i njegova braća“ 1960. godine, reditelja Lućina Viskontija kome je, kao i Federiku Feliniju, bila inspiracija. U ovom filmu je imala manju ulogu, no koliko god je uloga bila mala, nju je bilo teško ne primetiti jer je svojom pojavom plenila pažnju. Rekla je da je ovu ulogu prihvatila jer je želela da radi s Viskontijem. Sa Viskontijem je ponovo radila u „Gepardu“, gde je uloga bila znatno veća, a u tom filmu je ponovo radila i sa Alenom Delonom.
Svetsku slavu stekla je u kultnim filmovima „Osam i po“ Federika Felinija (1963) i „Bilo jednom na Divlјem zapadu“ (1968) Serđa Leonea. Pored ta dva ostvarenja za ovu priliku su iz njene bogate filmografije odabrani i „Devojka sa koferom“ (1961) Valerija Zurlinija, „Gepard“ (1963) Lukina Viskontija, „Fickaraldo“ (1982) Vernera Hercoga…
„Nisam nostalgična za tim vremenom. Više volim da živim u sadašnjosti i ne plašim se prolaznosti vremena“, izjavila je na otvaranju retrospektive svojih filmova održanoj u Rimu maja 2004. godine. Tom prilikom je sebe opisala kao Tunižanku i Afrikanku po korenima, Francuskinju po kulturi i Italijanku po nacionalnosti.
Ponosno nosi titulu Uneskovog ambasadora dobre volje za odbranu ženskih prava još od marta 2000. godine. U februaru 2011. proglašena je za jednu od 50 najlepših žena u čitavoj filmskoj istoriji.
Program možete pogledati OVDE
Dodaj komentar