MediaSfera
Tekst i fotografije: Kossev.info
Bogatstvo, punoća, ljubav, zahvalnost i smirenje – sve se ovo može zameniti i sa rečima: zlatno, toplo, sunčano, sočno, razigrano. Sa: smeh, sreća, razdraganost, tišina i molitva. Sa: zajednica, znoj i deljenje. To su manastiri i manastirske ekonomije u jesen, kad ožive i polja, kao ckrve i trpeze.
Eparhija raško-prizrenska bogata je u radu, ljudstvu i zemlji. Pored umetničkih radionica, prosvetiteljskih aktivnosti, vodi stočna gazdinstva, poseduje plodne oranice i njive, zasade vinove loze, voćnjake, žitna polja, šume, potoke, vinice, mehanizaciju i skladišta za prinose u jesen.
U toku su jesenji radovi na polju, pre svega ubiranje plodova koje su monasi i sestre negovali tokom proleća i leta.
Po svedočenju monaha, godina je bila plodna – sa dovoljno kiše i sunca, i sve što su gajili, rodilo je bogato.
Pred samu jesen su se uređivale i manastirske šume, u kojima bratija ume sa gostima da ponekad u slobodno vreme i napravi izlet.
Berba
Pripremala su se drva za ogrev, a onda su započele pripreme i za berbu grožđa.
Tirol u Metohiji
U pauzi teških jesenjih radova, na poziv prijatelja manastira Visoki Dečani iz Austrije, manastirski ekonom otac Danilo i desna ruka igumana Save, otac Petar, boravili su i u Tirolu, na Alpima. Obilazili su farme i destilerije i „kupili“ iskustva koja mogu da primene kao novine na razvijenoj ekonomiji srpskih manastira u Metohiji.
„Predivni predeli i marljivi ljudi, a pre svega veliko gostoprimstvo na svakom koraku“, pohvalio se otac Petar sa ovog putovanja.
Dečanci su upravo zahvaljujući prijateljima iz Tirola, napravili novu štalu za ovce i obnovili štalu za krave. Po povratku, dva vredna monaha izdvojila su i to što postoje čitave porodice koje se bave samo svojim imanjem, kroz više generacija, to što su farme u potpunosti modernizovane i koriste čak i robote za mužu krava, a mnoge porodične farme se već uveliko bave seoskim turizmom.
„Seoski turizam u celoj Austriji je jako razvijen i to je odličan primer i za naše krajeve gde bi se na takav način mogla revitalizovati sela koja ubrzano ostaju pusta“, otac Danilo i Petar doneli su utiske sa puta.
U manastirskim gazdinstvima u Metohiji se vodi računa o stočnom fondu i ulaže se u njega, od uzgoja sorti ovaca, krava i koza, živine, preko uređivanja štala i mehanizacije i opreme. Čuveni su organski kravlji, ovčiji i kozji sirevi, kajmak i mleko koji se proizvode i ostali proizvodi koji se mogu kupiti u manastirskim prodavnicama.
Centar duhovnosti
Srpske manastire i gazdinstva na Kosovu i Metohiji već godinama posećuje sve veći broj ljudi, koji se sabira iz raznih krajeva, od Srbije, preko regiona, i širom sveta. Dolaze pojedinačno, u grupama, Srbi, stranci, Albanci, pravoslavci i drugih vera, članovi diplomatskog kora, vojnici.
I oni koji ne učestvuju aktivno na molitvi, uživaju ugošćeni trpezom i dobrodošlicom sestrinstva i bratije, a posebno ih fascinira svežina i živost istorije duge toliko vekova. Na strane posetioce utisak ostavlja vizantijska umetnost, ali i visoko obrazovanje metohijskih monaha, uključujući i to što će im se oni srdačno obratiti na više jezika.
Manastiri su posebno značajni za Srbe na jugu. Oslabljeni, sabijeni u seoske sredine, godinama bez slobode kretanja i sa teškim životom, oni se u svoje crkve okupljaju i kako bi učili lepe umetnosti, zanate.
Posebno se za decu osmišljavaju programi. Tako je pri manastiru Draganac pokrenuto više kulturnih i umetničkih radionica, a deca se posebno raduju izradi grnčarije, likovnoj i muzičkoj umetnosti. Kosovsko Pomoravlje je inače poznat i kao muzički nadaren kraj.
Miholjdan
U Hoči je nedavno proslavljen Miholjdan. Tako je došlo vreme da se ovogodišnje vino proba, a to je označilo i novu hladniju fazu jeseni, osim ako nije Miholjsko leto, kako izgleda da se i dalje uživa na sunčanim danima.
U čuvenoj manastirskoj vinici, okupili su se ljubitelji hočanskog i dečanskog vina, umetnosti, metohijske tradicije, a novom vinu radovaće se i za nekoliko meseci kad bude odležalo i „disalo“ svež vazduh.


U Hoči se tada okupi svet sa raznih strana – umetnici – slikari, glumci, muzičari, književnici, a mali proizvođači vina i rakija iznesu svoje proizvode.
Ove godine su uz plodove bile istaknute i čestitke austrijskom književniku Peteru Handkeu, koji u Hoču dolazi već godinama, pronalazi inspiraciju i koju pomaže, uz fotografije njegovog boravka u ovom drevnom mestu. „Čestitke našem nobelovcu“ bilo je istaknuto na tri jezika“. Hočanci ga se ne odriču uprkos kontraverzama i otporu u regionu i svetu na koji je naišla vest da je on ovogodišnji nobelovac.
Dar Sv. Save
U Pećkoj Patrijaršiji i Visokim Dečanima u oktobru se proslavljalo i 800 godina samostalnosti srpske Crkve, ali i 1000 godina prvog pisanog traga ove eparhije. Srpski arhijereji su se okupili oko svetinja koje su danas pod zaštitom UNESCO-a.
Arhimandrit Sava, iguman Visokih Dečana, dočekao je arhijereje uz molitvu, zdravicu vinom i sa bogatom večerom, spravljenom od plodova sa manastirskih gazdinstava.
Moba
U ovim poznim oktobarskim danima u poljima je u punom jeku i berba kukuruza. Tako ubran kukuruz treba i skladištiti u ambare, a za mobu je uvek dobrodošla pomoć.
Na jednom od najvećih gazdinstava, ekonomiji manastira Gračanica u selu Badovac, u nedavnoj mobi pomagao je i vladika raško-prizrenski Teodosije sa svojim učenicima Prizrenske bogoslovije. Sakupljali su kukuruz i komišali, a atmosfera je bila radosna, čime su se u crkvi i pohvalili, preko internet stranica na kojima objavljuju vesti o svojoj eparhiji.
U gradu na Bistrici, Prizrenu, gde se i nalazi istoimena bogoslovija, radna akcija je nastavljena. Sada se kukuruz skladištio u ambare. Bogoslovima su ovog puta pomogli i učenici Muzičke škole iz Stanišora, inače jedne od najcenjenijih muzičkih škola u Srbiji, s obzirom na rezultate koje postižu njeni đaci.
Da pomognu tu su bili i gosti sveštenici iz Gračanice i Uroševca, bratija manastira Draganca predvođena igumanom Ilarionom ali i sestrinstvo manastira Gračanice, opet predvođeni vladikom Teodosijem, koji je i dekan bogoslovije.
Obnovljenu bogosloviju trenutno pohađa peta generacija učenika. Đaci imaju odlične uslove za obrazovanje a ne libe se i da svoje slobodno vreme, kada je potrebno, provedu pomažući u poljskim radovima i spremajući se za zimu koja dolazi.
Kada se završe oktobarski radovi, prikupe svi plodovi, manastiri će se pripremati za nove svečanosti – proslavu sv. Kralja Dečanskog, koja okuplja stotine posetioca i vernika svakog 24. novembra, kao i druge manastirske slave.
Manastiri i crkve utonuće u sneg i molitvu, pa onda pripreme za proslavu Božića.
Dodaj komentar