MediaSfera
Beograd je ovih dana mesto jedne neobične međunarodne konferencije. U hotelu Palas pred predstavnicima krematista iz Francuske, Belgije, Italije, Bugarske i Srbije održana je prva međunarodna konferencija ovog tipa koju organizuje Krematistička organizacija „Oganj“, pod nazivom „Evolucija kremiranja – ekologija, etika, solidarnost“, a tema je osmišljena u saradnji sa Evropskom krematističkom unijom, uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine i grada Beograda.
„Krematorijumi su budućnost u svim civilizovanim zemljama“, rekao je Bata Stojković u filmu „Maratonci trče počasni krug“. Vizija Dušana Kovačevića i Bate Stojkovića ipak nije zaživela među Srbima, iako je sam čuveni glumac poslušao savet Lakija Topalovića…
Krematistička organizacija „Oganj” je institucija iza koje stoji više od veka postojanja. Osnovana je 1904. godine i obeležava 115 godina rada. Ove godine se navršava i 55 godina od početka rada beogradskog i 15 godina rada novosadskog krematorijuma.
Ova tema dugo se tretirala kao tabu. Ipak, u poslednje vreme sve je veći broj onih koji na ovaj način ispraćaju svoje pokojnike. O tome koliko se situacija promenila govore podaci – u toku prve godine postojanja krematorijuma u Srbiji obavljeno je samo šest kremacija, a pre dve godine broj je dostigao 2.824.
Prema statističkim podacima udeo kremacija u ukupnom broju sahrana koje obavi JKP „Pogrebne usluge“ za godinu dana sada iznosi oko 21 odsto.
Prvu inicijativu da se u našoj zemlji podigne krematorijum pokrenulo je društvo „Oganj” 1904. Ministarstvo narodnog zdravlja sa Čedomirom Mijatovićem na čelu odobrilo je 1928. godine kremaciju u našoj državi. Nedostatak prostora i novca, ali i nespremnost sredine, odložili su podizanje krematorijuma sve do 1963. godine.
Prvi krematorijum bio je u delu zgrade na Novom groblju gde je bila kapela za ispraćaj Jevreja aškenatskog reda. Petnaest godina kasnije, tačnije 1978, na groblju Lešće izgrađen je savremeni krematorijum, koji sa kompletnom infrastrukturom obuhvata površinu od 4,4 hektara.
Od otvaranja prvog krematorijuma do danas u Beogradu je kremirano gotovo 80.000 osoba.
Postoji zabluda da je crkva izričito protiv kremacije i da sveštenik neće izaći na opelo. „Naša crkva se tretira kao crkva sa fleksibilnim stavom. Naši sveštenici rade sve što rade i na normalnim sahranama„, kaže Slobodan Stojanović iz Udruženja za kremaciju „Oganj“.
Učesnici na konferenciji govorili su o ekološkim, etičkim i solidarnim aspektima, kao i direktivama Evropske unije. Zaključak do kojeg su danas došli krematisti je da mentalitet i praksa evoluiraju u skladu sa vrlo snažnom evropskom privrženošću poštovanju volje pokojnika i suštinski, slobodi izbora.
Predstavnici Evropske unije krematista okupljeni na konferenciji u Beogradu, upozoravaju: „Možete nas smatrati grupom čudaka, ali mi vam ukazujemo na veliki urbanistički problem. Gde ćete sa grobljima koja nemaju više kuda da se šire?“.
Inače, sa samo četiri veća groblja koja i dalje mogu da se proširuju, Beograd sve više postaje poprište trke za grobno mesto.
Okolnosti su u međuvremenu postale toliko apsurdne da neko ko želi baš da bude sahranjen na Novom groblju, a nema grobno mesto, može da pokuša da ga kupi. Ali, cene su neverovatne. Takva trgovina je zabranjena, ali nezvanično stara grobna mesta se preprodaju i to za cenu garsonjere u Beogradu. Mnogi ni ne znaju, da u slučaju kremacije svako može da počiva na Novom groblju i bez kupovine na crno.
Izvor: Politika, N1, Vesti/MediaSfera
Dodaj komentar