Preporučujemo

8. GeotheFEST 2019: Posle krize – Nach der Krise

MediaSfera

 

 

od 10. do 15. oktobra

Dvorana kulturnog centra Beograda, Kolarčeva 6

od 24. do 29. oktobra

Cineplexx

u organizaciji Kulturnog centra Niš

od 31. oktobra do 5. novembra

Kulturni centar Novi Sad

 

Piše: Sunčica Šido, Koordinatorka programa Goethe-Instituta

 

I ove godine Berlinale se seli u Beograd, Novi Sad i Niš. Festival savremenog nemačkog filma GoetheFEST, u osmom izdanju pod sloganom Posle krize, predstavljaju vam Goethe-Institut u Beogradu i Kulturni centar Beograda od 10. do 15. oktobra.




Po starom dobrom običaju na festival dovodimo kako debitantska ostvarenja tako i velikane nemačke kinematografije.

Festival počinje feel good Road-movie komedijom 25km/h reditelja Markusa Golera i scenariste Olivera Cigengalga koja probija žanrovske klišee, iznenđuje scenama i neobičnom ozbiljnim  razmatranjima tema o životu smeštenim u kolorit švarcvaldskog lokala. Upuštanje u realizaciju neostvarenog sna 15-ogodišnjaka, koji se nakon 30 godina sreću na očevoj sahrani, vodiće Larsa Ajdingera i Bjarna Medela u glavnim ulogama u turu oko Baltičkog mora, uz neverovatnu hemiju između glavnih protagonista koji po prvi put glume zajedno. Film predstavlja rafinisani portret dvojice suprotnih karaktera koji na mopedima jure za propuštenim šansama. Brzina od 25km/h ne utiče na dinamiku filma koji postiže maksimalan tempo. Ništa manje jake ženske uloge u filmu nose Sandra Hiler, koje se sećamo iz filmova Toni Erdman i Među rafovima i mnogima omiljena Franka Potente u božanstveno neerotičnim scenama seksa. Još jedan od važnih faktora u filmu čine muzički kolaži u koji u nekim kratkim trenucima prelaze u prvi plan, dok u nekim drugim stvaraju elegantno vezivno tkivo epizoda u filmu. Za dobro raspoloženje koje prati ovaj film staraju se T-Rex, The Cure, Camouflage i drugi voljeni bendovi.  Film je od oktobra do danas u nemačkim bioskopima videlo više od milion posetilaca.

Za film Suzane Hajnrih Melanholična devojka Spiegel kaže da je debitantski film retko tako načitan i tako zabavan. Pruža uvid i u statistiku o procentu žena na filmskim akademijama koji iznosi 40%, dok 20% filmova nastane pod režijiskom palicom žena. Cilj prokvote je 50:50 u svim oblastima. Već dugo ni jedan nemački film nije imao feminizam kao centralnu temu. Dodelu nagrad Max Ofils ovom filmu obrazložio je na sledeći način: „Mlada žena postaje nositeljka simptoma društva koje ne ispunjava svoje obećanje sreće“. Pojedine epizode u ovoj komediji diskursa nose naziv: Feminizam na prodaju, Čežnja za religijom na razočaranim mestima, Kraj utopije ili Ostaci psihologije. Mari Ratšek u glavnoj ulozi morala je da se oduči od svega što je na akademiji učila o glumi. Njena distanca prema svetu postavljena je kroz jezik, mimiku i držanje tela.

Lara

I filmu Systemsprenger, koji na Berlinalu osvaja Srebrnog medveda, prethodi podroban istraživački rad Nore Fingšajt. Ne baveći se toliko emotivnim stanjima u ranom detinjustvu teško traumatizovane, agresivne i nekontrolisane devetogodišnje Beni sa fenomenalnom Helenom Cengel u glavnoj ulozi, koliko sistemom pedagoške i medicinske podrške koji zakazuje na svim planovima, film postavlja pitanje šta je sa onima koji se ne daju spasiti. Ovaj film koji preispituje analitički potencijal svakog čoveka kroz prizmu morala društva, dugo će se okupirati vaše misli.

Još jedan Srebrni medved Berlinala otišao je novom filmu Bio sam kod kuće, ali Angele Šanelek koji se bavi promišljanjem preživljavanja i time koji je značaj smrti u životu. Kroz prethodna rediteljska istustva Šaneleks nas je uverila da se neće baviti pojmovima i jednoznačnim motivima već umetnošću, glumom i jezikom. I ovoga puta je to slučaj, što publiku neće ostaviti ravnodušnom.

Golman Trautman

Novi fun-biopic sa dihotomijom žrtve i počinioca Andreasa Drezena je naša najveća prepruka ovogogodišnjeg GoetheFEST-a. Gunderman je jedan od najdiferenciranijih i najboljih filmova o Istočnoj Nemačkoj koji je stvorio fascinantan portret uzbudljivo protivrečnog poete i bageriste Gerharda Gundermana koji veruje u komunizam. Nemačka filmska nagrada potrepljuje taj epitet dodeljujući filmu nagrade u čak šest kategorija – najbolji igrani film, najbolja režija (Andreas Drezen), najbolji scenario (Lajla Štajler), najbolja glavna uloga (Aleksandar Šer), najbolja scenografija (Suzane Hopf), najbolji kostim (Sabine Grojnih). Reč je o umetniku koji radi u tri smene, neprilagođen je, govori šta misli, čak i Staziju, čiji je bio nezvanični saradnik krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. Ne očekujte film koji se bavi istočnonemačkim identitetom ili sa sobom nosi ostalgiju (nostalgiju za istočnom Nemačkom).  Prepustite se otkrivanju ili ponovnom otkrivanju 18 sjajnih pesama koje će vas duboko dirnuti svojom melanholičnošću.

Još jedan spomenika koji nemački filmski stvaraoci podižu ličnostima je i film Samo obična žena. Podloška građe filma su sudski spisi. Film o ubistvu iz časti sa ritmičkim prekidima naracije fotosekvencama i dokumentarističkim materijalom poziva nemačko društvo u debatu o porodičnim vrednostima, odgovornosti i integraciji.

Gunderman

Kroz još jedan, ovog puta fudbalski, biopic Golman Trautman, doživećete veoma autentičnu i ljubavlju prožetu priču o pomirenju.

U debitantskom filmu Atlas David Navrat razvija koherentnu priču zgusnutih atmosferičnih slika uz izvanrednu glumu Rajnera Boka. U ovoj simboličkoj priči o „malom čoveku“ stari prinudni izvršitelj iseljenja prepoznaje sina koga je odavno napustio.

Samo obična žena

Ne možemo da vam ne skrenemo pažnju i na filmsko ostvarenje koje na filmskim festivalima Minhenu i u Karlovim Varima osvojilo veliki broj značajnih nagrada. Novi film Lara reditelja Jan-Ole Gerstera koga se sećamo po ostvarenju Oh Boy fokus prebacuje na starije generacije u nijansiranom portretu majke sa frustrirajućim umetničkim ambicijama. Uživaćete u senzibilnoj inscenaciji i intimnim originalnim slikama drame na relaciji majka-sin sa Corinom Harfouč i Tomom Šilingom u glavnim ulogama.

Festival završavamo zabavnim časom politikologije o uvek iznova aktuelnim temama pravnodržavnosti i tiraniji kao i solidarnosti, hrabrosti civilnog društva i otporu. Film Vakersdorf obojen lokalnim i vremenskim koloritom 80-ih godina je velika priča o herojstvu u malom. Reditelj Oliver Hafner prenosi svoje politikološko obrazovanje o strukturama moći u Bavarskoj tog vremena pružajući oštru analizu događaja i ishoda. Film se završava u aprilu 1986. godine kada je već stigla vest o katastrofi nuklearnog reaktora u Černobilu i tri godine pre zvanične obustave gradnje nuklearnog postrojenja. Na kraju, čudo se ipak dogodilo.

Želimo Vam mnogo uzbudljivih trenutaka i zanimljivih otkrića na programu najnovijeg izdanja GoetheFEST-a.




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .