MediaSfera
Foto:Pixabay, Wikipedia
Pre oko 8.000 godina, umetnici koji su živeli u naselјu na obali Dunava isklesali su gotovo 100 skulptura koje svedoče o drevnoj kulturi Lepenskog vira, kojoj je prestižni američki časopis „Nujork Tajms” posvetio članak u jučerašnjem broju.
Arheolozi kažu da glave tih skulptura izgledaju kao mešavina lјudskih i riblјih obeležja, što im dodaje na neobičnosti, piše list, navodeći da neki dizajni izgledaju poput kostura ribe, što se povezuje sa klisurama i bazenima u ovom delu Dunava, gde su dugo jesetra i druge velike ribe bile osnovna životna namirnica.
Istraživači još raspravlјaju o preciznom datiranju različitih naselјa na Lepenskom Viru i obližnjim lokalitetima, ali slažu se sa suštinskom činjenicom da ta nalazišta svedoče o susretu i mešanju dve kulture i naroda, odnosno polјoprivrednika sa Bliskog Istoka i lovaca i sakuplјača koji su u to vreme živeli tu, piše „Nјujork Tajms”, prenosi Politika.
Te navode, između ostalog, potvrđuju i posmrtni ostaci koji pripadaju dvojici farmera sa Bliskog istoka, kako je utvrđeno DNK analizom, a još dokaza pružaju i načini sahranjivanja, pogotovo kada se uzme u obzir da su neki od došlјaka sahranjivani po običajima domorodaca, navodi se u tekstu.
Dr Dušan Borić, jedan od sagovornika njujorškog lista i saradnik na Italijanskoj akademiji za napredne studije Univerziteta Kolumbija, kao i arheolog koji je detalјno proučavao lokalitet, rekao je da je Lepenski Vir važniji nego ikad za istraživanje.
U tekstu se navodi da je ribolov bio važan na Dunavu pre nego što su farmeri došli i nastavio je to da bude još dugo nakon njihovog dolaska, i da su u susednim naselјima, takođe ribarskim, gde je isto dolazilo do kontakta meštana sa lovcima-skuplјačima nađene skulpture sa dizajnom poput onih koji se nalaze na kamenim glavama Lepenskog vira, ali da nijedna od njih nema lice.„Znamo da ih polјoprivrednici nisu doneli sa sobom, lovci-sakuplјači ih nisu napravili pre nego što su farmeri došli i nisu se proširili na ostatak Evrope”, piše Nјujork Tajms, ističući misterioznu prirodu kulture Lepenskog Vira i neobičnih skulptura koje su samo tu otkrivene.
Lepenski vir i Unesko
I pored svog značaja, to mezolitsko naselje, izgrađeno u periodu između devet i sedam i po hiljada godina pre nove ere, nije na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine. Ušuškano u Đerdapskoj klisuri, čeka da bude primljeno u društvo onih koji su stvarali i obeležili svetsku civilizaciju.
Najčešće pominjan razlog za to je što su Lepenci i njihovo naselje izmešteni sa originalne lokacije, koja je potopljena prilikom izgradnje Hidroelektrane „Đerdap“, pa ne može biti stavlјen na listu svetskog kulturnog nasleđa zbog narušene autentičnosti. „Činjenica je da Lepenski vir nije bio izmešten tada, neposredno pre potapanja Hidroelektrane ‘Đerdap’, mi danas ne bismo bili u mogućnosti da ga vidimo, da ga prezentujemo, da ga pokazujemo i mnogo je veća verovatnoća da bi bio zaboravljen, nego da bi bio zaštićen“, objašnjava Vladimir Nojković, direktor Lepenskog vira.
Izgradnja novog, modernog objekta, na obali Dunava, koji je od tada dom Lepenaca, završena je 2011. godine. Godišnje ih poseti skoro 35.000 turista. Uglavnom su to školske ekskurzije, ali ima i mnogo stranaca.
Rekonstrukcija lokaliteta
Autor projekta zaštite i revitalizacije lokaliteta Lepenski Vir je arhitekta Marija Jovin dok zaštitna konstrukcija i uređenje zaštićenog prostora je urađena prema projektu arhitekte Siniše Temerinskog. Celokupan projekat obuhvata uređenje 55 hektara zaštićenog prostora.
Predviđena je izgradnja Vizitorskog centra za posetioce, etno naselјa, istraživačke stanice, pristaništa na Dunavu i saobraćajnice kojom će turistima obezbediti prilaz do lokaliteta. Do decembra 2010. godine, podignuta je velika zaštitna mrežasta konstrukcija iznad lokaliteta čime je samo nalazište trajno zaštićeno a prethodno su uklonjene drvene grede i salonit ploče koje su oko 40 godina predstavlјale privremenu i jeftinu zaštitu ovog vrednog arheološkog nalazišta. Nova zaštitna konstrukcija je izgrađena sredstvima oko 350 miliona dinara koja su obezbeđena iz Nacionalnog investicionog plana Vlade Srbije.
Novom zaštitnom konstrukcijom otvoren je pogled na stenu Treskavac na levoj obali Dunava (Rumunija), prema kojoj je i celo naselјe bilo orijentisano jer je imala kultni značaj za stanovnike naselјa. Sama konstrukcija je izgrađena na način da prati padinu ka Dunavu. Nakon ovoga predviđeno je da se ukloni lesna prašina sa naselјa da bi se došlo da sloja crvene kamene drobine podova kuća kako bi se pristupilo konzervaciji staništa.
Izvor: Politika, RTS, Wikipedia
Dodaj komentar