MediaSfera
Tekst i fotografije: Nino Željko Jelenski, Official Photographer Nišville Jazz Festivala
Specijalno za MediaSferu sa Nišvile Jazz Festivala izveštava publicist, novinar, pisac, muzičar i umetnički i koncertni fotograf Nino Željko Jelenski
Dat Brass rođeni na Londonskim ulicama preselili su ples ulice i sinkopirajući funk i soul (Hip-hop) na pozornicu 25. jubilarnog Nišville Jazz Festival u carskom gradu Nišu.
Hip-hop, brass licks, scratch flicks, rap spits & hat hits
Rođen na londonskim ulicama, odgajani na punk-jazzu, svojim visokoenergetsko himničnim trubama, saxsofonom i tronbonom sa gromoglasnim bubnjevima i lirskim stihovima ulice podigli su poslije ponoći sve Nišlijke i Nišlije na noge koji su se ljulajli u ritmovima Hip-hop sinkopirajiće ulične glazbe proizašle iz Funka i Soula koji je nastao u getima New Yorka. Njihovi nemilosrdni nastupi uživo postali su poznati kao jedan od najglasnijih londonskih sastava.
Hip-hop glazba nastala je u getima kao bunt i revolt na stanje gansterskih obračuna bandi kvartova New Yorka (Bronx, Harlem, etc.). Hip.-hop kao galzbeni pravac prvenstveno je proizašao iz natjecanja u plesu raznih kvartova na revolt oružanih obračuna kvartovskih bandi u većim gradovima Amerike gdje su postojala crnačaka i latino geta. Funk i Sol glazbu pretvorili su u sinkopirajuće ritmove i repanje ulice.
Povijest nastajana Hip-hop glazbe
Elementi stila i tehnike repanja potječu od griota Zapadne Afrike; putujući pjevači i pjesnici imali su glazbene stilove koji su sadržavali elemente od kojih će se kasnije razviti hip-hop glazba. Neke griotske tradicije došle su u Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Karibe s prijevozom afričkih robova u „Novi Svijet“. Drugi bitni čimbenici su govorne sekcije u pjesmama soul i funk glazbenika kao što su James Brown i Isaac Hayes.
Hip-hop glazba glazbeni je žanr nastao iz hip-hop pokreta, a čimbenici koji su utjecali na rani hip-hop su složeni i brojni. Iako se većini može uzeti korijen iz afričke kulture, multikulturalno društvo New York Cityja rezultiralo je raznim glazbenim utjecajima koji su pronalazili svoj put do hip-hop glazbe.
Jedan od mnogih čimbenika za stvaranje današnje hip-hop glazbe je jamajkanski stil zvan dub, koji se uzdigao kao podvrsta reggaea u 1960-ima. U dub glazbi su producenti kao što je King Tubby stvarali instrumentalne verzije popularnih reggae pjesama za svrhe klubova i zvučnih sustava; otkrili su da plesači bolje reagiraju na produžene, izolirane ritmove pjesama, često predstavljajući čvrste nastupe udaraljki i snažne bas-linije.
Ubrzo su MC-evi koji su vodili plesove počeli pričati preko instrumentalnih ploča i vještine MC-eva poput U-Roya, Dr. Alimontada i Dillingera su im pomogle da dostignu popularnost. Ova se tradicija nastavlja u današnjoj dancehall glazbi. 1967., jamajkanski imigranti poput DJ Kool Herca primijenili su metode Dub dionica na funk dionice koje su bile popularne u New Yorku. Prema Davidu Topu, reggae nije bio popularan među hip-hop obožavateljima u ranim godinama hip-hopa, unatoč njegovu utjecaju.
Djeca koja su plesala na ritmove počeli su se zvati B-Boys, a energetični, akrobatski stil plesa propraćen ritmom nazvao se „breaking“. Najpopularniji bronxovski DJ-i poput Kool Herca, Afrika Bambaatae i Grandmaster Flasha počeli su miksati dvije snimke iste pjesme da bi ritmovi trajali duže, s brzim cuttingima na miksetama. Bubnjarska dionica od 20 sekundi mogla je biti pretvorena u peterominutni mix.
Osim eksperimentiranja s tehničkom stranom DJ-anja (kao cutting i scratching), Bronx Jocksi su počeli eksperimentirati i s elektronskom glazbom iz Europe. „Trans-Europe Express“, Kraftwerkov hit iz 1977., bio je miljenik B-Boya zbog vozajuće metalne mješavine kompjuteriziranih bubanj-dionica i sintisajzera.
Dodaj komentar