Fenomeni

Političke naslednice: Čuvarke porodičnog političkog „brenda“

MediaSfera

 

 

Pripremila: Gordana Radisavljević – Jočić

 

 

Nekada su žene od muževa, očeva, braće nasleđivale imanja, kuće, novac. Danas je, čini se, u modi da im oni u amanet ostavljaju svoje političke funkcije. “Novopečena” Srpkinja sa Interpolove poternice Jingluk Šinavatra nije prva žena koja je političku “fotelju” nasledila od muškog srodnika. Do visokih funkcija „političke naslednice“ vinule su se zahvaljujući sposobnostima, ali i „brendu“porodičnog imena, dobrim vezama i finansijskoj podršci…




Tako je bivši tajlandski premijera Taksin Šinavatra izabrao najmlađu sestru za političku naslednicu. Jingluk je ispunila njegova očekivanje i nakon što je njena stranka pobedila na parlamentarnim izborima 2011. postala prva žena na čelu Tajlanda. Svrgnuta je 2014. godine pučom koji je potvrdila i odluka Ustavnog suda Tajlanda. U svojoj zemlji brat i sestra su osuđeni u odsustvu zbog korupcije, ali nisu odslužili ni dan kazne zatvora. Naime, za njima je raspisana poternica, bežali su preko pola planete i našli utočište na Balkanu – tačnije u Crnoj Gori i Srbiji.

 

Informaciju da je bivša premijerka Tajlanda Jingluk Šinavatra, inače osuđena zbog korupcije, dobila srpsko državljanstvo, prvi je objavio list Nedeljnik. Naime, odlukom Vlade Srbije od 27. juna ove godine da joj se dodeli državljanstvo Jingluk Šinavatra (52) je postala Srpkinja jer je to u „interesu Srbije“. Ima jednog sina sa nevenčanim suprugom. Nadimak joj je Pu, što znači kraba. U svetskim medijima i među zvaničnim podacima prvo se navodi da je poslovna žena pa tek onda političarka jer je karijeru otpočela radeći u porodičnoj privatnoj korporaciji. Sa diplomama uglednih privatnih škola i stranih univerziteta brzo je napredovala u hijerarhiji porodične imperije. Nakon poslovnih uspeha na red je došlo i bavljenje politikom, kao što su činili njen otac i brat pre nje. Otkada je pobegla iz zemlje, spekulisalo se da je viđena u Londonu a 2018. godine je i ozvaničeno da je tajlandska političarka postavljena za direktorku jedne velike kompanije iz Kine.

 

Plemićka titula samo sinovima

 

Postoji jedna lepa priča koja kaže da je Vinston Čerčil kada mu je lejdi Vajolet Bonam Karter, kćerka Herberta Henrija Eskota, premijera Ujedinjenog Kraljevstva od 1908-1916. godine, ispričala kako joj je otac kao detetu pričao o državnim poslovima, sa uzdahom rekao: “voleo bih da sam tako mogao da razgovaram sa svojim ocem”. Ledi Vajolet Bonan Karter bila je prva žena predsednik Liberalne partije (1945 – 1947).

 

Lejdi Vajolet Bonam Karter

 

U Britaniji je tada baš kao i danas važilo pravilo da smo sinovi nasleđuju plemićku titulu i sa njom mesto u Domu lordova. U modernom svetu, međutim, prednosti kakvu je imala lejdi Karter, mnoge žene pretopila se u visoke političke pozicije. Sa pravom glasa žene su dobile i mogućnost da od svojih očeva, muževa i braće nasleđuju političke položaje. Prema nekim istraživanjima više od 20 žena, koje su i same postale politički moćne, na položaj su došle zahvaljujući svojim muškim srodnicima.

 

Prva premijerka u svetu

 

20. jula 1960. godine jedna žena postala prvi put u svetu premije. Naime, samo godinu dana nakon ubista svog supruga Solomona Bandaranaike, premijera Cejlona, njegova udovica Sirimavo Bandaranaike izašla je na izbore sa sa Partijom slobode. Pobedila je i tako zauzela mesto svog pokojnog supruga, čiju je nacionalističku politiku nastavila da sledi. Bez straha je okrenula leđa Americi, obrativši se Rusiji i Kini. Za vreme njenog drugog mandata zemlja je dobila naziv Šri Lanka. Poslednji mandat joj je bio za vreme predsednikovanja njene ćerke Čandrike Kumaratunge. Umrla je na dan izbora 2000. godine.

 

Sirimavo Bandaranaike i Indira Gandi

 

Latinoameričke predsednice

 

Sa optužbom za korupciju suočila se i bivša predsednica Argentine Kristina Kiršner u okviru skandala „korupcionaške sveske“. Postupajući sudija je prošle godine zatražio ukidanje njenog poslaničkog imuniteta da bi mogla da bude pritvorena, preneli su lokalni mediji. Optužena je da je sa svojim mužem Nestorom, takođe bivšim predsednikom države, odgovorna za sistem korupcije u kom su šefovi kompanija funkcionerima davali mito u zamenu za ugovore sa državom.

 

Kristina Fernandez de Kiršner političku karijeru započela je još 1970. godine, a kada je 2007. predsednik Nestor Kiršner odlučio da ne traži drugi mandat i umesto sebe nominovao svoju suprugu, kritičari su u tome videli zaveru da se izbegnu ograničenja. Tako je Kristina 2007. godine osvojila svoj prvi predsednički mandat sa skoro 44% glasova, skoro 22% više od svoje najveće rivalke, Elize Kario.

 

 

Pred kraj njenog prvog mandata Nestor Kiršner je umro od srčanog udara, pa je tako  Kristina Fernandez ostala sama da nastavi njihovu političku dinastiju i agresivan, populistički pristup zahvaljujući kojem su postali uspešan supružnički tim u vrhu države. Godine 2011. je izabrana po drugi put, postavši druga žena u istoriji  Latinske Amerike koja je uspela da odbrani mandat. Njen uspeh ne bi trebalo da čudi ako se zna da se u Latinskoj Americi učvrstio trend „prenošenja“ predsedničke funkcije među supružnicima.

 

Tri žene postale su šefovi država na osnovu tzv. političkog nasleđa svojih muževa. Marija Estela Martinez – Izabelita, koja se za Huana Dominga Perona udala posle smrti njegove druge supruge, slavne Evite, preuzela je vlast 1974. posle Peronove smrti. Njemu je to bio treći mandat, a Izabelita je bila potpredsednica. Posle 20 meseci haotične vladavine svrgnuta je 1976. u vojnom udaru.

 

Violeta Čamoro, udovica nikaragvanskog novinara koga je ubila diktatura Anastazija Somoze, pobedila je na izborima levičarske sandiniste i bila predsednica u periodu od 1990. do 1997. Korason Akino je bila predsednica Filipina od 1986. do 1992. godine, posle predvođenja mirne revolucije u kojoj je srušen diktator Ferdinand Markos. Korason Akino je nevoljno preuzela borbu da sruši Markosa kada je njen suprug, opozicioni lider Benino Akino, ubijen na aerodromu u Manili po povratku iz izgnanstva 1983. godine. Tri godine posle toga stotine hiljada demonstranata optužile su Markosa za prevaru na izborima 1986. i mirnim protestima doveli su Korason Akino na vlast.

 

Rađanje novih političkih dinastija

  

I u susedstvu, u Americi situacija je slična: od 1921. godine osam senatorki i 38 članica Predstavničkog doma nasledilo je supruge u Kongresu SAD. U zemlji poznatoj po moćnim porodičnim „dinastijama“ Kenedi i Buš, bivša prav dama Hilari Klinton, najuočljiviji je primer žene zvučnog prezimena u visokoj politici Amerike. Posle odlaska predsednika Bila Klintona s vlasti najpre se izborila za mesto senatora, a pošot je od Baraka Obame izgubila na stranačkim izborima za predsedničkog kandidata Demokratske stranke, postala državni sekretar.

 

Hilari Klinton

 

Svojevemeno je monotoniju stalne smene moći između porodica Papandreu – Karamanlis na čelu grčke, malo je poremetila Teodora Dora Bakojani. Najstarija je od četvoro dece bivšeg grčkog premijera Konstantina Micotakisa, u svet politike ušla je kao naslednica ne samo svog oca, već i prvog supruga Pavlosa Bakojania, koji je izabran u grčki parlament 1989. godine. Kada je nedugo zatim je ubijen u atentatu terorističke grupe 17. novembar Dora je uspešno došla do muževljevog mesta.

 

 

Dora Bakojani

 

Birana je u još dva mandata, a kada joj je otac postao premijer, imenovana je za zamenika državnog sekretara i ministarku kulture. 2002. je izabrana za prvu ženu gradonačelnicu Atine, osvojivši 60,6% glasova, više nego i jedan gradonačelnik u istoriji moderne Grčke. Sledeća stepenica u njenoj političkoj karijeri je funkciju ministarke spoljnih polsova (2004–2009), što je najviša politička pozicija koju je u istoriji imala neka grčka političarka. To kao da joj nije bilo dovoljno pa je krajem 2011. godine osnovala novu stranku – Demokratsku alijansku.

 

Nežnije porodično lice

  

I na drugim meridijanima udovice ili kćerke nasleđivale su pozicije preminulih političara.

 

Aprila 1940. godine na mesto predsednika sovjetske republike Tanu Tuve došla je Keretek Amirbitovna Ančima-Toka (28). Bila je, pri tom, i supruga novog premijera ove države. Desetak godina kasnije Ančimina politička dvojnica Sukhbatrin Janžna nalaziće se neko vreme na čelu Mongolije.

 

Pre dve godine sa položaja predsednice Kongresne partije, glavne opozicione snage u Indiji, povukla se  Sonja Gandi, kćerka torinskog građevinara i udovica bivšeg premijera Radživa Gandija, iz moćne dinastije Gandi, čiji je izdanak bila i nekadašnja premijerka Indira Gandi, kćerka prvog premijera nezavisne Indije Džavaharala Nehrua.

   

Sonja Gandi

 

Mnoge kćerke i unuke nasledile su volju za moći. Čandrike Kumaratunge krenuvši stopama svojih roditelja Solomona i Sirimavo Bandaranaike je stigla do predsednice Šril Laknke (1994-2005). U Italiji je Alesandra Musolini pokazala drugo, „nežnije“ lice fašizma njenog dede Benita, dok Marin le Pen u Francuskoj pokušava da se predstavi kao „umivenija“ varijanta svog oca, ultradesničarskog lidera Žan-Mari le Pena.

 

Benazir Buto

 

Interesantno je da čelnici moćnih političkih porodica često sami daju prednost kćerkama nad sinovim, tim pre što se radi o izrazito muslimanskim zemljama. Tako je Zulfikar Ali Buto izabrao kćerku Benazir da predvodi pakistansku Narodnu partiju, zaobivšavši sina Murtaza, koji je bio član parlamenta.  Ang San Su Ći je decenijskom borbom postala simbol otpora autoritarnom režimu, ali snagu je crpla iz porodičnog korena. Njen otac, Ang San, predvodio je pokret otpora Mjanmara.

 

Politički nepotizam

 

U politici je nepotizam, vrlo raširena pojava i zbog same prirode političkih partija da okupljaju oko sebe samo istomišljenike, borce za isti cilj i da se za njega bore svim sredstvima. Najčešći i najednostavniji primer političkog nepotizma je – brzi uspon nekog političara na visoke položaje, koji za to nema (naizgled) odgovarajuće kvalifikacije – ali ima neobično uticajnog rođaka. Britanci za to imaju frazu Bob je vaš ujak” (Bob’s your uncle) za koju se pretpostavlja da je nastala kad je lord Solsberi, pomogao svom nećaku – Arturu Balforu da dobije uticajni položaj glavnog sekretara za Irsku, što se krajem 19. veka  smatralo otvorenim primerom nepotizma. Danas je novac je neophodan za prisusutvo u politici, a pojedine porodice već se nalaze u sprezi novca i politike. U nekim zemljama respekt prema vladajućoj strukturi i vlasti koju ona poseduje je takav da se i ne pominje mogućnost drugačijeg pristupa. Pri tom, zvučni „brendovi“ poznatog porodičnog imena daju im startnu prednost nad onima koji tek treba da je stvore.

 




Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .