MediaSfera
Foto: Aleksandar Jočić
Predstavnici inicijative „Sačuvajmo Gardoš i Zemun“ poručili su u Skupštini Srbije, kao gosti samostalne poslanice Aleksandre Čabraje, da se vlast ponaša tako da ne vodi računa o interesu javnog dobra i kvalitetu života ljudi, već se jedino vode profitom.
Dragan Stojković, ispred te inicijative, naglasio je da su građani isključeni iz svakog učešča i rasprave o planovima i projekata koji se tiču mesta njihovog stanovanja. Stojković je predložio da se omogući uvid u planove projekata na teritorijama opština gde će se sprovoditi, kako bi građani imali mogućnost da iznesu primedbe.
Vesna Cvetanović je govorila o rekonstrukciji kule Gardoš, odnosno radovima tokom kojih su radnici „hilti“ bušilicom rušili srednjovekovne bedeme tvrđave. Prema njenim rečima, u opštini im nisu odgovarali, iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture su im davali usmene odgovore, ali su za plan projekta tražili da se plati 5.000 dinara.
Zemun sada ima novi Gardoš, srušene su srednjovekovne zidine i izgrađene nove, rekla je Cvetanović. Cvetanović je rekla da su načuli i za izgradnju žičare od Muhara do Keja, čemu se stanovnici protive, kao i izgradnji pristaništa kod „Kapetanije“ za kruzere. Ona je kritikovala i spomenik Sibinjanin Janku, navodeći da je od važne istorijske ličnosti napravljena karikatura koja je dobila nadimak po liku iz stripa „Asteriks“.
Poslanica Aleksandra Čabraja rekla je da je politčki sistem u Srbiji u dubokoj krizi, da parlamentarni život ne funkcioniše više od pola godina i da su građani izgubili poverenje u stranke koje više brinu o svojim problemima.
Problematična rekonstrukcija
Na jednom od najlepših vidokovaca grada radnici su još od decembra 2018. Pažnju javnosti privukli su tek u martu, kada se na društvenim mrežama pojavio snimak ne baš najnežnijeg pristupa restauracije – hilti bušilicom na zidinama iz devetog veka. Rekonstrukcija ostataka Zemunske tvrđave, u čijem je središtu kula Gardoš, traje od decembra prošle godine. Projekat vredan 34 miliona dinara finansiraju delom država, delom grad, delom Opština Zemun, a po projektu gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Nadležni su uveravali da razloga za brigu nema, zabrinuti Zemunci organizovali su se u inicijativu „Sačuvajmo Gardoš i Zemunsku tvrđavu“. Zemunci su organizovali četiri protesta, a nadležnima su poslali na desetine upita sa jednim pitanjem – šta se dešava na Gardošu i da li će zidine biti restaurirane ili renovirane po ukusu izvođača.
Opština Zemun i Zavoda za zaštitu spomenika kulture uveravaju, međutinm da se sve sprovodi u skladu sa zakonom i pravilima struke. „Cilj izrade projekta bio je da se ostaci bedema Zemunske tvrđave konsoliduju i restauriraju u onoj meri u kojoj postoje pozudani podaci o njenom izgledu, ali i da se afirmiše i obezbedi jedan od najlepših vidikovaca Beograda. Takođe je bilo važno da se kroz prezentaciju kulturnog dobra prepozna osnovni gabarit citadele, kao i njena forma“, objašnjavaju u Zavodu za zaštitu spomenika kulture.
Po novom Zakonu o planiranju i izgradnji, svi drugi propisi s njim u neskladu, proglašeni su nevažećim. Tako sada investitor putem javnih nabavki bira izvođače radova. Na primeru Gardoša to je„konzorcijum firmi“, na čelu sa Stim gradnjom d.o.o. iz Beograda, koje za poslove restauracije istorijskih spomenika nema ni iskustva, ni odgovarajuće dozvole, upozoravaju stručnjaci. Ovo se preduzeće, inače, pominje u aferi sa JKP „6. oktobar“ iz Kikinde, koje je u likvidaciji, a kome je Stim gradnja naplatila bezuman iznos za remont postrojenja za prečišćavanje voda, a da ga je samo kozmetički obradila.
Projekat „rekonstrukcije i restauracije“ Taurunuma delom finasira GO Zemun, delom Grad Beograd, kao i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Ministarstvo pravde, po rešenju Vlade da pare za ove namene idu od svote za odlaganje krivičnog gonjenja.
Izvor: N1
Dodaj komentar