Magazin

Snimak prvog leta mladunaca poslednjeg para orla krstaša

MediaSfera

 

Foto: Pixabay

 

Mladunci jedinog preostalog para orla krstaša u Srbiji, Bore i Eržike, ovih su dana prvi puta raširili krila i izleteli iz gnezda, a ovo je prvi puta da je ovako nešto u Srbiji zabeleženo kamerom.




Iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije poručuju kako se radi o dve ženke, što je bilo moguće zaključiti tek nakon izletanja ptića iz gnezda, promatrajući njihovu konstituciju.

 

Podsetimo, Bora i Eržika su jedini par orlova krstaša koji krstare srpskim nebom, a do pre 20 godina bilo je oko 10 takvih parova. Ovaj preostali par svio je gnezdo nedaleko od malog vojvođanskog sela Srpski Krstur, što je posebna simbolika – srpski orao u “srpskom” Krsturu.

 

U poslednje dve godine izrodili su tri mladunčenta – pre dve godine rodili su se Duško i Lilika, a prošle godine na svet je došla i Nada, koja je, simbolično, baš to ime dobila u nadi da će krstaš ipak preživeti u Srbiji.

 

Poslednji preostali par te ptice u Srpskom Krsturu čuvaju članovi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u okviru međunarodnog projekta “Panon igl lajf”(Pannon Eagle Life), koji naša zemlja sprovodi u saradnji sa Češkom, Slovačkom, Austrijom i Mađarskom.

 

Do sada je bio običaj da lokalno stanovništvo daje imena novim orlićima, a ovoga puta, u okviru kampanje Lav piva za očuvanje orla krstaša, na sajtu www.lavovskizaorlove.rs svako ima mogućnost da da svoje predloge.

 

Lav pivo je, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, pokrenulo kampanju “Lavovski za orlove”, koja ima za cilj obnavljanje brojnosti orla krstaša u Srbiji. Tako će po jedan dinar od svake prodate 0.5 flaše Lav piva biti odvojen za obnovu staništa ove fascinantne ptice, koja je, uprkos činjenici da celu istoriju predstavlja simbol sa grba naše zemlje, danas u Srbiji na rubu opstanka.

 

 

Ptica sa hrasta krstaša

 

Prema podacima iz publikacije „Ptice Srbije: procena veličina populacija i trendova gnezdarica 2008–2013“ orao krstaš spada u retke gnezdarce, sa svega 5–8 parova, dok je stanje na terenu takvo da su Bora i Eržika jedini poznati gnezdeći par orlova krstaša. Za orla krstaša od izleganja do polne zrelosti ptice potrebno je da prođe i do pet godina tokom koji mlade jedinke lutaju divljinom, pa je pitanje da li će te mlade jedinke, s obzirom na to da im preti velika opasnost od trovanja, doživeti petu godinu. Takođe je i pitanje da li će uspeti da nađu partnera/partnerku za parenje.

 

Carska ptica sa rasponom krila od dva metra

 

Orao krstaš ili carski orao (lat. Aquila heliaca), impozantna je grabljivica koja je nekada naseljavala široke predele Evroazije, a danas je, pre svega zbog gubitka staništa, među ugroženim vrstama. Veoma sličan surom, krstaš je nešto manji, dužine do 83 cm i raspona krila do 205 cm. Rasprostranjen je od jugoistočne i srednje Evrope, do zapadne i srednje Azije. Orao krstaš naseljava predele do 1.000 metara nadmorske visine, ne preterano pošumljene.

 

Mit o ptici na grbu Srbije

 

Po narodnom verovanju, orao krstaš nalazi se na grbu Srbije. Ipak, heraldičari i ornitolozi imaju svoje mišljenje o tome. Stručnjaci su podeljeni oko mišljenja koja se ptica nalazi na grbu Srbije. Od doba vladavine Stefana Prvovenčanog, kada se dvoglavi orao prvi put pojavio, označavao je zaštitni znak Srbije, drevni simbol carstva. Orlu krstašu pripala je ta čast da s vremenom u narodu počnu da ga vezuju za državni simbol, međutim, mnogi misle da ta ptica ipak nije na srpskom grbu. Među njima je i heraldičar Dragomir Acović, koji navodi da dvoglavi orao na grbu Srbije zapravo nije nikakva konkretna vrsta avio-faune, već simbolička ptica (orao) sa dve glave.

 

– Prvi put se javio kao amblem za vreme vladavine Stefana Prvovenčanog, koji je pravo na korišćenje crvenog dvoglavog orla stekao zajedno sa vizantijskom vladarskom titulom sevastokratora. S vremenom, a od vremena Stefana Dušana, ustalila se verzija belog (srebrnog) dvoglavog orla na crvenom polju za razliku od vizantijskog, koji je zlatan, i poznat je kao carska privilegija još od vremena dinastije Komnina – objašnjava Acović.

 

Izvor: Ptice Srbije




Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .