MediaSfera
Uprkos pisanjue beogradskih medija da bi stranica Miroslavljevog jevanđelja, najstarijeg ćirličnog rukopisa, mogla da bude vraćena Srbiji posle 173 godine – 20. oktobra ta stva neće ići ni tako lako ni tako brzo kako se smatra. Dogovor o vraćanju te stranice postignut tokom poslednje posete predsednika Rusije Vladimira Putina Srbiji u januaru ove godine.
Prema pisanju „Monda„, rusko ministarstvo kulture, nije voljno da Beogradu prepusti ovaj dragoceni dokument, već je saglasno da nam da njegovu kopiju. Prepis, međutim, kod nas već postoji, zbog čega će naša strana, najverovatnije, pokušati da urgira da nam ustupe original.
U Ruskoj nacionalnoj biblioteci (RNB) u Petrogradu (Sankt Peterburgu), gde se čuva 166. stranica Miroslavljevog jevanđelja, za sada ne znaju kada će i na koji način taj rukopis biti vraćen Srbiji.
U odgovoru na molbu Tanjuga da kažu da li su upoznati sa informacijom da bi ta stranica mogla da bude vraćena Srbiji 20. oktobra, na dan kada su u Drugom svetskom ratu ruske jedinice oslobodile Beograd, navode da bi neki dokument mogao da bude isključen iz fonda RNB, moraju prvo da budu donete izmene federalnog zakona.
To jest, kako kažu, izmene Zakona o bibliotečkom i arhivskom materijalu.
U Biblioteci ističu da je ovaj dokument – Peterburški list Miroslavljevog jevanđelja – originalni dokument Arhivskog fonda Ruske Federacije koji se u RNB čuva od 1883. godine. Rukopisni fond RNB je sastavni deo Arhivskog fonda Rusije, a fondovi biblioteke, kao deo kultrunog nasleđa naroda RF, neotuđivi su i pod posebnim su sistemom čuvanja i korišćenja, ističu u odgovoru Tanjugu.
U Biblioteci navode da je pomenuta stranica rukopis na pergamentu, ispisan crkvenoslovenskim jezikom u dva stupca, ukrašen sa dva inicijala u bojama uz primenu zlata. Deo je Miroslavljevog jevanđela, koje datira iz perioda između 1180. i 1200. godine, a koje se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu.
Podsećaju da je Peterburški list Miroslavljevog jevanđelja, zajedno sa kolekcijom rukopisa episkopa Porifirija, 1883. godine došao u posed Carske javne biblioteke. Porfirije je bio fasciniran značajem Miroslavljevog jevanđelja, koje je 1845.video na Hilandaru i opčinjen lepotom knjige, krišom istrgnuo i odneo sa sobom.
Kuriozitet je što ta 166. stranica jedina neostaje da bi se kompletirao najstariji srpski ćirilični rukopis. Ta stranica je prvi put u javnosti predstavljena na izložbi u Kijevu 1874. godine, navode u peterburškoj biblioteci. Prema dostupnim informacijama, istrgnuta stranica posvećena je Jovanu Krstitelju, a da je reč o delu Miroslavljevog jevanđelja, otkrio je Stojan Novaković, tadašnji upravnik Narodne biblioteke, tokom posete Kijevu 1874. godine. Stranica koja nedostaje bila je u Beogradu prošle godine u junu, u sklopu izložbe „Putevima Miroslavljevog jevanđelja“ u Muzeju Vuka i Dositeja, ali je potom vraćena u Sankt Peterburg.
Poklon Aleksandru I Obrenoviću
Glavni deo Miroslavljevog jevađelja je 1896. stigao u Beograd, tada su ga monasi sa Hilandara poklonili Aleksandru I Obrenoviću, navodi se u odgovoru RNB Tanjugu. U Narodnom muzeju u Beogradu je od 1950. godine.
Rerih zauzvrat
U znak zahvalnosti za vraćanje stranice koja nedostaje najstarijem srpskom rukopisu na ćirilici, Srbija će Rusiji pokloniti sedam slika čuvenog Nikolaja Reriha. Slike su u Narodni muzej u Beogradu dospele legalnim putem i nisu nikada izlagane. Rerih je značajan i kao mislilac i filozof, smatrali su ga velikim pustolovom, a u Rusiji ima kultni status, poput Ilјe Rjepina. Sledeće godine u Moskvi bi trebalo da bude otvoren muzej koji će poneti ime ovog slikara.
Izvor: Mondo /MediaSfera
Dodaj komentar