MediaSfera
Predsednik Crne Gore Milo Đukanović nedavno je na Kongresu DPS-a u rodnom Nikšiću izjavio da je vreme da u Crnoj Gori bude ispravljena istorijska nepravda i poručio da će raditi na stvaranju crnogorske autokefalne crkve.
Ove najave dolaze nakon što je usvojen Predloga zakona o slobodi veroispovesti. Prema tom predlogu, sva crkvena imovina izgrađena do 1918. za koju ne postoji dokaz o vlasništvu, vlasništvo je države Crne Gore.
Na taj način pokrenuto je pitanje vlasništva nad verskim objektima u Crnoj Gori.
Dok tamošnje vlasti traže, kako objašnjavaju, obnovu svoje crkvene autokefalnosti, Beograd se pita: po kom osnovu? i poručuje da će to izazvati teške posledice u odnosima između dve zemlje.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije za RTS izjavio da je zapanjen izjavom Mila Đukanovića. To prvi put u istoriji da ateista stvara crkvu, rekao je Amfilohije.
Dok tamošnje vlasti traže, kako objašnjavaju, obnovu svoje crkvene autokefalnosti, Beograd se pita: po kom osnovu? i poručuje da će to izazvati teške posledice u odnosima između dve zemlje.
„Radi se o jednom brutalnom političkom napadu na istoriju i crkveno pravo. Ono što jeste činjenica je da je u tom periodu postojalo čak 5 pravoslavnih jurisdikcija nad etničkim srpskim teritorijama koje su se 1920. ponovo ujedinile u SPC u ovom današnjem obliku i to je verifikovano na jedini mogući crkveno pravni način“, kaže istoričar Dejan Ristić u izjavi za Prvu tv.
Zapisnik sednice Sinoda
Da tvrdnja da je 1920. ukinuta crnogorska crkva nije tačna, Dalibor Đukić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu obrazlaže zapisnikom sa sednice Sinoda pravoslavne crkve u Crnoj Gori od 16. 12. 1918, neposredno posle ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu.
„Tada je doneta odluka da se nezavisna srpskopravoslavna sveta crkva u Crnoj Gori ujedini sa autokefalnom pravoslavnom crkvom u Kraljevini Srbiji. Niko nije ukinut ni 1918. ni 1920. Postoji akt regenta Aleksandra kojim on prima k znanju da su pravoslavni episkopi sa cele SHS izrazili želju da se ujedine u jednu crkvu. To je, dakle, izvedeno na nivou crkve, a regent je samo primio k znanju. Sve mitorpolije i episkopije zadržale su pravo subjekta koje su imale i pre ujedinjenja. Nisu ugašene ni 1918, ni 1920.“, objasnio je Đukić.
Pojašnjava da je sadašnjeg mitropolita CPC-a Mihaila Dedeića raščinio vaseljenski patrijarh zbog kanonskih prestupa koje je počinio, a kasnije je i anatemisan.
Na pitanje da li je moguć ukrajinski scenario u Crnoj Gori, Đukić kaže da nije.
„Teritorija Ukrajine je potpala pod Rusku pravoslavnu crkvu na osnovu akta vaseljenskog patrijarha iz 17. veka. S druge strane, teritorija Crne Gore je potpala pod jurisdikciju SPC-a na osnovu tomosa. Možda je u Ukrajini postojala mogućnost različitog tumačenja, ali ovde ne“, rekao je Đukić.
Dodaj komentar