Magazin

Afroditina bašta: Ceveće koje osvaja sva srca

MediaSfera

 

 

Piše: Gordana Radisavljević-Jočić

Foto: Aleksandar Jočić, Pixabay

 

 

Legendi kaže da se Afrodita, boginja ženske lepote i ljubavi, rodila iz morske pene na plaži u mestu Pafos na Kipru. Jašući na talasima stigla je do obale, gde je svoju nagost prekrila mirtom.




Za svoje miljenike zalagala se svim srcem, a one koji su joj se zamerili, okrutno je kažnjavala, baš kao i lepu Psihu o čemu je pisala  Milica Cincar-Popović u feljotonu „Kako preživeti život“. S druge strane, one koji su je zadužili, Afrodita je uvek štitila i pomagala. To najbolje pokazuje njen odnos prema Parisu.

 

U Atini je slavljena Afrodita u baštama (en kípois), ali ne kao boginja vegetacije, već kao boginja lepote, pod čijim se nogama rascvetava cveće. Posvećeni su joj golubovi, ruže i mirta.

 

Stari Grci prinosili su na njen žrtvenik ružu, dok su Afroditine sveštenice prilikom verskih ceremonijala nosile venčiće od belih ruža, a putevi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Ako zavirimo u Afroditin vrt otkrićemo da je svaki cvet brižljivo odabran. Cveće iz njene bašte i danas ima veliku simboliku i praktičnu primenu u svakodnevnom životu.

 

Njen pandan u rimskoj mitologiji je Venera.

 

Jabuka

 

Legenda kaže da je na Pelejevoj i Tetidinoj svadbi, boginja Erida, koja nije bila pozvana, bacila među sakupljene boginje jabuku, na kojoj je pisalo: „Najlepšoj”. Svi su se pitali kome treba da pripadne ta jabuka – Heri, Ateni ili Afroditi. Zevs je naredio Hermesu da te tri boginje odvede na planinu Idu, kako bi trojanski princ Paris presudio koja je od njih najlepša. Hera je Parisu obećala vlast, Atena – ratnu slavu i mudrost, a Afrodita – najlepšu ženu, Menelajevu suprugu Helenu.

 

 

On je dao jabuku Afroditi; ta njegova odluka prouzrokovala je Trojanski rat. Da bi zaštitila Parisa, Afrodita se tokom celog rata borila na strani Trojanaca i u svim sukobima brinula o svom miljeniku. Pri Parisovom dvoboju sa Menelajem ona je trojanskog princa obavila maglom i odvela sa bojnog polja u Heleninu ložnicu. Dok je štitila sina Eneju, zadobila je rane; tek tada je, po Zevsovoj naredbi, napustila bojno polje. Posle poraza Trojanaca, Afrodita je uspela da sačuva trojansku kraljevsku lozu: omogućila je Anhisu, Eneji i Askaniju da izmaknu iz ognja Troje i nađu novu otadžbinu. Tako je Afrodita postala i zaštitnica Rima.

 

Ruža

 

Prvi javni vrt ruža u Atini osnovao je 306. godine pre naše ere Epikur, jer je želeo da svakog dana ubere cvet ruže. Simbol je radosti, zadovoljstva i ljubavi. I danas zaljubljeni mladići šlalju svojim devojkama cvetove ruža. Poklonjen ružin pupoljak je znak ljubavi, a buket crvenih ruža – strasna ljubav.

 

Foto: Aleksandar Jočić

 

Ruža se, pored svoje lepote i mirisa, kao ukrasno cveće koristi u kozmetici, medicini i kulinarstvu. U kozmetici se, najčešće, koristi kao eterično ulje ili se ekstrakt dodaje u parfem, šampone i razne kreme. U kulinarstvu često služi kao začin  ali se u nekim krajevima pravi slatko ili džem od ruže a kao poslastica najpoznatiji je ratluk ukusom ruže, dok je liker od majskih ruža omiljeno žensko piće. Divlja ruža šipak se i koristila za čajeve protiv raznih tegoba a danas se sastojci ruže i šipka koriste za spravljanje lekova.

 

Mirta

 

Mirta je, aromatični, zimzeleni grm. Smatrala se svetom biljkom, baš kao i lovor. U grčkoj motologiji pirpadala je boginji Afroditi. U antici mirtin venac dobijali su najbolji pesnici ljubavne lirike. Bila je simbolom čistoće, razboritosti i mudrosti. Danas je mirta poznata kao začinska i lekovita biljka.

 

 

Od njenih listova se pravi eterično ulje koje se primjenjuje u aromaterapiji a od bobica se prave razni likeri, želei, začini. Miris ulja mirte razbuđuje, poboljšava koncentraciju, povećava hrabrost i samopouzdanje. Od mirte se  pravio tamjan koji je u prošlosti bio veoma cenjen. Upotrebljava se i kao dekorativni grm, a može se obraditi kao bonsai drvo.

 

Ljiljan

 

Ljiljan je simbol nebeske čistote kojim se izražava nežnost. Simbolizuje razmnožavanja i procvat, pa su ga francuski kraljevi prepoznali kao cvet slave. Ima opojan miris, nimalo devičanski sa afrodizijačkim svojstva. Prati intenzivne ljubavi i zanose zbog opojnog punog mirisa. Ljiljan se među cvećem izdvaja svojom otmenošću, posebnošću.

 

 

Ovaj cvet je u ruci držao arhangel Gavrilo kada je Bogorodici saopštavao blage vesti o rođenju Isusovom. Zato ga zovu i Bogorodičin cvet. Njegova lepota je zanosna i opijajuća.

 

Mandragora

 

Mandragora je afrodizijak, lek, otrov, pa se kao takva i našla u Afroditinoj bašti. Ta biljka ima veliku ulogu u magiji, prvo zbog jakog halucinogenog efekta i čudne, čovekolike, forme korena.

 

 

Zbog te sličnosti, nastalo je verovanje da mandragora ima nadprirodne moći. Nekada se verovalo da prilikom čupanja ova biljka toliko jako vristi, da onaj koji je čupa mora umreti. Koren madragore se koristi za pravljenje lekovite masti protiv reume. Plodovi mandragore se ne jedu, jako su otrovni i ako se u okolini Mediterana čak od njih prave domaći specijaliteti.

 

Nar

 

Nar je voće koje je obeležilo antičku epohu, stavljao se u gotovo svako jelo, a crvene bobice su služile i kao ukras na trpezi. Zbog velikog broja semenki, oduvek je bio simbol plodnosti. Potiče iz Iraka. Stari Grci su ga doneli na Mediteran, a Arapi u Španiju, gde je postao zaštitni znak ove zemlje.

 

 

Antičke žene su pomoću njega predskazivale koliko će dece imati, tako što su crtale krug na zemlji i u njega bacale zreo nar, a verovale su da, koliko je zrna izvan kruga, toliko će imati potomaka. Nar je, po hrišćanskom tumačenju, poseban plod besmrtnosti, izobilja i rodnosti.

 

Dunja

 

Cvet dunje je od davnina je poznata kao simbol sreće, ljubavi, plodnosti, pameti, lepote, neprolaznosti. Gajanje dunje počelo je jako rano, neki kažu i pre jabuke. U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbine. Cveta u maju i junu i ima bele do ružičaste cvetove. Takođe, dunja ima i niz lekovitih svojstava zbog čega je veoma popularna u narodnj medicini. Od plovova dunje prave se sulc i slatko, a čaj od dunje se odličan za stomačne smetnje.

 

 

U grčkoj mitologiji dunja je simbol sreće i ljubavi, plodnosti, pameti, lepote, postojanosti i neprolaznosti. U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbinu drugih, a baš to voće bilo je plod Afrodite i Geje. Takođe, smatra se da je, zaprvo, dunja zlatana jabuka koju je Paris dao Afroditi.

 

Mak

 

Zbog svojih krvavo crvenih latica i opijumskog svojstva mak se smatra simbolom smrti i večnog sna. . Ono što je zanimljivo za mak je njegova dvojnost: smrtnost i večni život, mašta i opasnost, hrabrost i nežnost. Samlevene semenke maka koriste se u raznim jelima i za pravljenje kolačaKoristi se i kao sredstvo za smirenje zbog svojih opijumskih svojstava.

 

 

Može se naći i u beloj, ružičastoj, narandžastoj i plavoj boji sa tamnim oznakama u sredini. Bez obzira na simbolizam, lepota njegovih latica kao i same teksture, kombinacija jarko crvene boje sa tamnim pojasom u sredini je inspirisala dizajnere koji motive makova koriste kao izvor inspiracije i često se može videti kao deo dekora u domaćinstvima.

 

Anemona

 

Cvet nežne i osetljive građe kojem vetar u naletima lako raznosi latice, simbol je prolaznosti i ljubavi podložne promenjivim strastima i hirovima koja poput vetra prelazi s cveta na cvet. Zbog povezanosti s mitom o Afroditi koja je svog ljubavnika Adonisa pretvorila u anemonu, često je nazivaju i Adonisovim cvetom.

 

 

Anemona zato danas simbolizuje tragičnu, zabranjenu i prerano završenu ljubav. Poznato je da buket belih anemona ne samo da je dobar za dušu već je veoma efikasan i lekovit za vid. Kažu sve što treba jeste da gledate u bele rascvetale anemone desetak minuta i zamor očiju će nestati.

 

Orhideja


Rasipnost boja i oblika čini orhideju vrlo zanimljivim, neobičnim i posebnim cvetom. U antičkoj Grčkoj žene su verovale da pomoću rizoma mogu kontrolisati pol nerođene dece. Štaviše, u Grčkoj taj cvet je bio toliko vezan za žensku polnost, da je čak jedan biljni rod orhideja (Paphiopedilum) dobio naziv prema hramu boginje ljubavi Afrodite.

 

 

Njena izuzetna lepota donela je orhideji status egzotičnog, profinjenog i ekstravagantnog cveta. Cvet orhideje izražava ljubav, romansu, erotiku i želju za intimnošću.

 




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .