Duhovnost

Manastir Grgeteg: Zadužbina Zmaja Ognjenog Vuka

MediaSfera

 

Piše: Gordana Radisavljević-Jočić

Foto: Aleksandar Jočić

 

Na mirnim obroncima Fruške gore, u njenom zelenom zagrljaju, sa sremačke strane, na nadmorskoj visini od 245 m ušuškao se manastir Grgeteg.




Kada prođete kroz belu manastirsku kapiju zakoračićete u nesvakidašnji molitveni manastirski mir. Lepo uređena duga staza vodi ka manastiru okupanom majskim suncem koji, uprkos burnoj i dugoj istoriji, odoleva vremenu. Pred nama se ukazuje dostojanstvena i blistava barokna građevina. Na prvi pogled više podseća na vlastelinski kaštel nego na manastir. Penjemo se stepenicama, primećujemo sa leve i desne strane saksije sa palmama i aloja verom. Dočekuje nas mozaik Presvete Bogorodice koja u rukama drži svoj omoforon,  koja kao da svojim pokrovom štiti manastir i posetioce.

 

 

Grgete je, inače, najbrojniji ženski manastir na Fruškoj gori a po brojnosti drugi je  u Srbiji, posle Žiče. Poznat je i po svojoj ikonopisačkoj školi. Unutrašnjost manastiria je nesvakidašnja. Oko crvke i konaka mogu se videti špaliri crvenih muškatli. Zidovi glavne manastirske crkve nisu živopisani, ali je ukrašena floralnim ukrasima  i zajedno sa oltarem podsećaju na prozračnu čipkanu mrežu.

 

Pre 17 godina u Grgeteg je s Hilandara dopremljena kopija ikone Trojeručice, koju veliki broj vernika celiva, uz molitve namenjene najdražima.

 

 

Manastir Grgeteg obeležava 22. maja hramovnu slavu Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja. U okviru manastira nalaze se: glavna crkva posvećene Prenosu moštiju Svetog oca Nikolaja, kapela posvećena Rođenju Presvete Bogorodice i kapela posvećena prepodobnom Svetom Serafimu Stavrovskom i konaci.

 

U priprati manastira nalaze se suvenirnica i infopult. Ovde možete kupiti med, rakiju…

 

Kako stići

 

Manastir Grgeteg je od Iriga udaljen svega 9 kilometara, od Novog Sada tridesetak, dok je od Beograda udaljen 72 kilometra.  Do njega se pristiže lokalnim putem R130, od Iriga ka Grgetegu.

 

 

Iz pravca Beograda dolazimo starim putem za Novi Sad. Mi smo krenuli putem ka Šidu, prošli Rumu i kod auobuske stanice u Irigu skrenuli desno, na put koji vodi do Krušedolskog Prnjavora i preko njega do Grgetega.  Prolazimo pored uređenih plantaža jabuka. Kad se Gretegu prilazi od Iriga preko Neradina, prvo se ugleda manastir pa tek onda istoimeno selo.

 

Do manastira se može stići i drugim putem: na raskrsnici Iriški venac-Čortanovac skrenite levo ka Iriškom vencu. Posle kilometar treba se odvojiti ulevo ka selu Krušedol. Ne treba otići u samo selo već u istoimeni prnjavor za koga postoji skretanje u desno pre sela. Kroz Krušedolski prnjavor vodi put do naselјa Grgeteg na čijem kraju se nalazi manastir Grgeteg.

 

 

Od starog Grgetega ostali su samo stari most i bunar na đeram. U njemu nema ni prodavnice ni kafane. Meštani u selu kažu da više ima kaluđerica u manastiru nego stanovnika starosedelaca. Selo Grgeteg nastalo je na manastirskom posedu, kao kmetovsko naselje. Ime i nastanak duguje manastiru Grgeteg. U viševekovnom trajanju često su delili istu sudbinu.

 

Zadužbina despota Vuka Brankovića

 

Prema legendi Grgeteg je osnovao  unuk despota Đurađa Brankovića, despot Vuk Branković, poznatiji kao Zmaj Ognjeni Vuk, kako bi u manastir Grgeteg smestio svog slepog oca Grgura Brankovića, kasnije hilandarskog monaha Germana.

 

 

Veruje se da je manastir podignut između 1459. i 1521. godine. Na priprati crkvenoj je naknadno ispisano: Vuk despot osnovatelј seje sv. obitelјi Grgetega lјeta 1471.  Prvi pouzdani podaci potiču iz turskih zapisa iz 1546. godine.

 

 

Tokom svoje istorije manastir Grgeteg je vrlo često bio pribežište za kaluđere koji su pod naletom Turaka bežali iz Srbije. U ovaj manastir su takođe sklanjane i vredne relikvije pa su iste godine iz pridvorne kapele beogradske mitropolije u Grgeteg  prenete i njihove prestone ikone.

Obnova manastira

 

Za vreme tursko – austrijskog rata 1683-1699. godine, manastir su zapalili Turci 1688. godine, posle čega biva napušten. Austrijski car Leopold poklonio je Grgetet 1691. godine mitropolitku Isaiji Đakoviću, koji podiže crkvu od kamena, sa dva kubeta. Pod je bio popločan opekama,a zidovi okrečeni. Zna se da je postojao ikonostas, koji nije sačuvan i ne zna se kako je izgledao. U nekim spisima se pominju ikone tog prvog ikonostasa kao “proste molerie”, što dovodi do zaključka da su bile jednostavne i male umetničke vrednosti.

 

 

1774. godine Jakov Orfelin izrađuje nov ikonostas koji je na sebi imao 85 ikona, a danas su od njega ostale samo 2 ikone i to prestone ikone Sv. Nikole i Sv. Jovana (rađene na drvetu). Pretpostavlja se da je očuvanje ovog ikonostasa bilo nemoguće zbog toga što je bio rađena na zidanoj podlozi.

 

 

Za današji izgled manastira Grgeteg zaslužan je arhimandrit  Ilarion Ruvarac, poznati istoričar, koji je započeo restauraciju manastira 1899. godine. Stara kamena crkva zamenjena je oko 1770. godine novom baroknom građevinom, koja je obnovljena između 1898-1901. godine po projektima zagrebačkog arhitekte Hermana Bolea.

 

Ikonostas Uroša Predića

 

Treći ikonostas od osnivanja crkve živopisao čuveni slikar Uroš Predić. Živopisanje je trajalo od 1902-1904. godine. Na ovom ikonostasu se nalazi 21 ikona.

 

 

Stare sačuvane drvene prestone ikone koje su do tada bile u nivou carskih dveri, Predić je nasuprot dotadašnjem običaju postavio iznad carskih dveri. Pored toga Predić je oslikao samo dva najvažnija događaja  Rođenje i Vaskrsenje Hristovo. Unutrašnjost crkve nije živopisana, ali je kompletna unutrašnjost crkve ukrašena mnogobrojnim floralnim ukrasima. Ikonostas je sagrađen odkombinacije mermera, gipsa i kovanog gvožđa, tako da je drvo veoma malo zastupljeno ( carske i sporedne dveri).

 

 

Središnja kompozicija prikazuje scenu Tajne večere. Na vrhu ikonostasa je veliki krst sa raspećem, a oko njega su dve manje ikone.

Stradanje u NDH

 

Manastir Grgeteg u Drugom svetskom ratu imao je sličnu istoriju kao i ostali fruškogorski pravoslavni manastiri — s obzirom da se nalazio na teritoriji NDH, imovina manastira je bila oplјačkana, a manastirsko bratstvo rastureno. Posle 1942. godine našao se na teritoriji gde su delovale partizanske snage, tako da je pored ustaških i nemačkih snaga, bio žrtva i partizanskih dejstava.

 

 

Posle Drugog svetskog rata, manastir je obnovlјen, i nastavio je svoje postojanje kao ženski manastir.

 

Zanimljivost

  

Pred rat u njemu se nalazio epitrahilj kojeg je radila Jelena Crnojević (1533. godine) od crvene svile. On se danas ne nalazi u Grgetegu, već u muzeju Pravoslavne crkve u Beogradu. Vez na njemu je goblenski rad rađen više svilom nego metalnom žicom (kod ostalih epitrahilja na Fruškoj gori je obratno). On je danas dosta oštećen.

 

 

U sedamnaestom veku bio je prosvetni i kulturni centar Srba, u njemu je postojala slikarska škola, a jedno vreme je bio i sedište episkopije. U ovom manastiru se zamonašio i jedno vreme boravio Dositej Obradović, a pored toga u njemu je postojala i prepisivačka škola.

 

Paleotološko nalazište

 

Nedaleko od kapije manastira Grgeteg uz Kalin potok, nalazi se geološko-paleontološko nalazište. Jedno je od retkih mesta u Panonskoj niziji gde je taloženje sedimenata vršeno u kontinuitetu. Ovo skromno nalazište krije bogate sedimente fosilnih ostataka mekušaca iz doba Donjeg Pliocena (1,8 miliona godina p. n. e.), kao i ranijih perioda.

 

 

Neki od fosila mekušaca su pronađeni prvi put na ovom mestu, što je Grgeteg stavilo na mapu svetskih paleontološko-geoloških nalazišta. Pronađene su slatkovodne naslage barskog puža Viviparus, školјke i ostrakodi iz kaspibrakičnih voda i drugo.

 

 

Zbog svoje naučne vrednosti, ovo mesto je stavlјeno pod zaštitu 1973. godine od strane Zavoda za zaštitu prirode.

 

 

 

Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .