MediaSfera
Na današnji dan, 8. maja 1894. godine, srpski fizičar Mihajlo Pupin prijavio je u Nјujorku patent za konstruisanje aparata za telefonske i telegrafske prenose na veće udalјenosti.
15. godina kasnije, čuveni „New York Times“ pisao je: „Bežični telefon će se koristiti za razgovore na vrlo velikim rastojanjima u razumno bliskoj budućnosti, smatra dr Mihajlo Pupin sa Univerziteta Kolumbija, čiji je izum induktivnog kalema omogućio, ako ništa drugo, transkontinentalno telefoniranje, kao što je prikazano u ponedelјak u kompaniji American Telephone and Telegraph. Doktor Pupin je sinoć rekao da radi na usavršavanju instrumenta za bežičnu telefoniju koji će, kako je uveren, učiniti mogućom komunikaciju na praktično bilo kojoj razdalјini.“
Patenti Mihajla Pupina postavili su temelјe za emitovanje radio talasa pomoću elektronskih predajnika, što je predstavlјalo osnovu za početak razvoja radio tehnike i svih vidova savremene bežične komunikacije. Sedam njegovih patenata inicirali su novo doba u kojem su radio talasi značajno doprineli ubrzanom razvoju savremene tehničke civilizacije 20. veka, kao i informatičke u 21. veku.
Pupinov kalem
Otac modernih telekomunikacija
Izum novog aparata koji će sprečiti statičke smetnje bežičnom komunikacijom na velikim razdaljinama danas je najavio profesor Mihajlo Pupin, sa Kolumbija univerziteta, naučnik i čovek koji usavršava električne uređaje.
Primena njegovog uređaja, rekao je prof. Pupin, takođe će omogućiti da se ljudski glas prenese do neograničenih daljina, bez ikakve smetnje neželjenih električnih uslova.
– Ne postoji ništa što bi sprečilo prenošenje poruka bežičnim telefonom do svakog dela zemaljske kugle. Možemo da razgovaramo sa antipodima, ili da pošaljemo poruku oko cele zemaljske kugle ako bismo hteli – rekao je prof. Mihajlo Pupin.
– Novo otkriće, koje je rezultat višegodišnjeg eksperimentisanja na Kolumbiji, poboljšanje je postojeće antene za emitovanje – izjavio je Pupin. Ono omogućava da antena prima samo one električne talase koje operator želi da primi. Korišćeno je samo na Kolumbijskoj bežičnoj stanici.
– Dobijali smo poruke čak iz Honolulua i čuli smo brojne poruke s brodova sa mora i iz zemaljskih stanica. Možemo reći da mnoge poruke koje smo mogli da primimo nikad nisu dostigle svoje odredište zbog smetnji koje su bile prejake za prosečan instrument.
Mihajlo Idvorski Pupin
Mihajlo Idvorski Pupin (Idvor, 27. septembar/9. oktobar 1854 — Nјujork, 12. mart 1935) bio je srpski naučnik, pronalazač, profesor na Univerzitetu Kolumbija, nosilac jugoslovenskog odlikovanja Beli orao Prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD. Bio je i jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Srpskog narodnog saveza u Americi.
Mihajlo Pupin je rođen u selu Idvor (danas u opštini Kovačica) u Banatu (tada Austrijsko carstvo, danas Srbija). Otac mu se zvao Konstantin, a majka Olimpijada. Po odlasku u Ameriku, promenio je svoje ime u Mihajlo Idvorski Pupin (engl. Michael Idvorsky Pupin), čime je naglasio svoje poreklo.
Mihajlo Pupin je tokom svog naučnog i eksperimetalnog rada dao značajne zaklјučke važne za polјa višestruke telegrafije, bežične telegrafije i telefonije, potom rentgenologije, a ima i velikih zasluga za razvoj elektrotehnike. Takođe je zaslužan i za pronalazak Pupinovih kalemova. Dobitnik je mnogih naučnih nagrada i medalјa, bio je član Američke akademije nauka, Srpske kralјevske akademije i počasni doktor 18 univerziteta.
Takođe je dobio i Pulicerovu nagradu (1924) za autobiografsko delo „Od pašnjaka do naučenjaka“ (engl. From immigrant to inventor).
Ovaj naučnik srpskog porekla, fizičar i fizikohemičar, profesor na Univerzitetu Kolumbija, smatra se jednim od osnivača NASA. Prvom sastanku NASA 23. aprila 1915. godine održanom u kancelariji ratnog sekretara Džordža Skrivena prisustvovalo je nekoliko važnih birokrata i vojnih zapovednika, kao i nekoliko uglednih profesora američkih univerziteta. Među njima je bio i Mihajlo Pupin.
Pupin, poznat po izvanrednom doprinosu razvoju telekomunikacija i “Pupinovim kalemima”, na Kolumbija univerzitetu u vreme rata između ostalog je organizovao istraživačku grupu koja se bavila tehnikama detekcije podmornica. Otkrio sonar i način komunikacije između aviona koji su u letu.
Pročitajte više o Mihajlu Pupinu:
Aleksandra Ninković Tašić: Da je danas živ Pupina bismo prepoznavali kao motivacionog govornika
Dodaj komentar