MediaSfera
Na današnji dan, artiljerijskim napadom na Pakrac oko pet sati ujutro, počela je ofanziva hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju pod nazivom „Bljesak“.
Nekoliko dana kasnije Hrvatska je zauzela celo područje, a desetine hiljada Srba izbegle su u BIH. U akciji je stradalo 283 Srba, od kojih 55 žena i 11 dece. Među nestalima vodi još 156 osoba, uključujući 65 civila, od kojih je 27 žena. U poslednjih pet godina ekshumirani su posmrtni ostaci 145 osoba iz grupnih i pojedinačnih grobnica, od kojih je 86 identifikovano.
U Gradišci u BiH danas je obeležena 24. godišnjica stradanja Srba u vojnoj akciji “Bljesak” u Hrvatskoj, sprovedenoj na teritoriji zapadne Slavonije, a u kojoj je stradalo 283 Srba, dok se 156 osoba vodi kao nestalo.
Vence su na spomen-ploče srpskim žrtvama položili predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik, predsednica RS Željka Cvijanović, delegacija Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, te poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Vence su položili i članovi porodica srpskih žrtava, predstavnici Trećeg (Republika Srpska) puka Oružanih snaga BiH, Udruženja Srba proteranih iz zapadne Slavonije, Udruženja porodica nestalih i poginulih “Suza”, Boračke organizacije RS i gradske uprave Gradiška.
Parastos žrtvama služen je danas u crkvi Svetog Marka u Beogradu, a potom je položeni venci na spomenik stradalim Srbima u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije u Tašmajdanskom parku.
Na području zapadne Slavonije je do 1995. godine i akcije „Bljesak“, živelo oko 15.000 Srba, a ta oblast bila je pod zaštitom UN. Do sada se, prema podacima „Veritasa“, na područje Zapadne Slavonije vratilo oko 1.500.
Prema podacima Inforaciono-dokumentacionog centra Veritas, među 283 poginulih Srba tokom „Bljeska“ bilo je 114 civila, dok je zarobljeno 1.450 vojnika koji su mučeni. Do sada se, prema informacijama Veritasa, na područje Zapadne Slavonije vratilo oko 1.500.
Hrvatski vojnik posmatra dve srpske žene koje odlaze, Pakac 1995.
Prema izveštaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), koji je predstavljen 24. jula 2003, u akciji „Bljesak“ pripadnici hrvatske vojske ubili su ukupno 83 srpska civila. Od tog broja, njih 30 ubijeno je u napadima na izbegličke kolone, a 53 osobe su ubijene u svojim kućama.
Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji “Bljesak” i “Oluja” Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv tadašnjeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je preminuo 1999.
U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika GS Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija Medački džep, Bljesak i Oluja. Haški istražitelji su, takođe, saslušali više osumnjičenih hrvatskih oficira, ali protiv njih nisu podignute optužnice.
U julu 2005. Tužilaštvo je primilo prijavu protiv generala Mladena Kruljca, zbog ratnog zločina u zapadnoj Slavoniji u vreme operacije Bljesak. Ta prijava proslešena je i nadležnom tužilaštvu u Slavonskom Brodu, međutim protiv njega nikada nije podignuta optužnica. Mesec dana kasnije tadašnji predsednik Hrvatske Stjepan Mesić unapredio je Kruljca u čin general-pukovnika.
Za ubijanje i proterivanje Srba u akciji hrvatskih oružanih snaga “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji još niko nije odgovarao, a pred nacionalnim pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka, koji su završeni, ili su još u pretkrivičnoj ili istražnoj fazi.
Dan po otpočinjanju akcije „Bljesak“ bivši predsednik RSK Milan Martić naredio je raketiranje Zagreba koje je trajalo dva dana, zbog čega je kasnije optužen pred Haškim sudom i osuđen na 35 godina zatvora. Snage bivše RSK ispalile su na grad 23 projektila i tada je poginulo šest ljudi, a 176 osoba je ranjeno.
Dodaj komentar