Vruće teme

Dvadeset godina od kako je BOMBARDOVAN RTS i ubijeno 16 ljudi

MediaSfera

 

Foto: Srđan Suki

 

 

U noći 23. aprila 1999. u dva časa i šest minuta NATO je u napadu na zgradu nacionalne televizije usmrtio 16 radnika RTS-a. Za sada je za taj užasan događaj odgovarao samo bivši direktor ove institucije Dragoljub Milanović koji je osuđen na deset godina zatvora.

 

Dragoljub Milanović osuđen je na tu zatvorsku kaznu jer nije poštovao naređenje tadašnje Savezne vlade i ljude i tehniku izmestio iz objekta u Aberarevoj i Hilandarskoj ulici. Budući da se presuda izrečena 2002. godine, Milanović je 1. septembra 2012. godine pušten na slobodu.

 

Čelnici NATO tvrdili su da je napad bio opravdan, a specijalna komisija Haškog tribunala, koja je ispitivala i slučaj bombardovanja RTS-a, nije predložila Tužilaštvu da pokrene krivični postupak.

 

U intervjuu za „Blic“ 2017. godine, Žanka Stojanović, majka Nebojše, jednog od 16 poginulih navela je da je „veruje da će se saznati ko je iz države naredio da se radnici RTS ne sklone za vreme bombardovanja“.

 

 

 

– Uporna sam i imam nadu, kao i ostale porodice nastradalih, da ćemo to saznati. Predlagali smo da se saslušaju svi članovi tadašnjeg Vrhovnog saveta odbrane, ali to nije prihvaćeno. Svi su znali da će RTS biti bombardovan, a neko je naredio da radnici ostanu. Evo nedavno je i Dragan Hadži Antić, tadašnji direktor „Politike“, rekao da je obavešten da je TV Politika meta, kao i RTS, i da je sklonio ljude – kazala je majka ubijenog Nebojše.

 

Ona objašnjava da je u službenom glasniku 1994. objavljena odluka Savezne vlade koja je važila i 1999. Odluka se odnosila na institucije važne za odbranu zemlje i među njima je bila i RTS.

 

– Dobila sam 2011. iz opštine Rakovica dokument da je moj Nebojša kao vojni obaveznik bio 1999. raspoređen na rad u RTS. Jasno je da je Savet odbrane bio nadležan za RTS. Međutim, tužilaštvo neće da vodi istragu – kaže Žanka Stojanović.

 

Rasvetljavanje ovog pitanja pokušano je i u knjizi „Istina o Aberdarevoj“ Zorana Janića koja, prema mišljenju 16 porodica nastradalih, pruža dovoljno dokaza da se obnovi krivični postupak protiv nekadašnjeg direktora RTS Dragoljuba Milanovića, ali i ostalih čelnika ove medijske kuće. U knjizi se navodi da su urednici faktički čekali da zgrada bude bombardovana, a zatim se svi u isto vreme pojavili pred njom.

 

Autor ističe i da postoji i svedok, lice iz obezbeđenja Marka Miloševića, i njegova izjava pod punim imenom i prezimenom, da je prisustvovao razgovoru general-majora Aleksandra Bakočevića i Marka Miloševića u požarevačkom kafiću „Roleks“ dan uoči napada, gde su ova dvojica razgovarala o sutrašnjem napadu na RTS.

 

Stojanovićeva navodi i da postoji izjava snimatelja Imre Bira, koji je bio pored tadašnje urednice spoljnopolitičkog programa RTS Tatjane Lenard u Budimpešti u noći napada, kada je ona javila nepoznatom sagovorniku na Televiziji Beograd da će uskoro biti bombardovani. U knjizi se navode dokumenti da je i Vojska raspolagala informacijama o planiranim ciljevima NATO.

 

Poginulo 16 radnika

 

U bombardovanju zgrade RTS-a poginulo je 16 zaposlenih: Jelica Munitlak (27), Ksenija Banković (27), Darko Stoimenovski (25), Nebojša Stojanović (26), Dragorad Dragojević (27), Dragan Tasić (29), Aleksandar Deletić (30), Slaviša Stevanović (32), Siniša Medić (32), Ivan Stukalo (33), Dejan Marković (39), Milan Joksimović (47), Branislav Jovanović (50), Milovan Janković (59), Tomislav Mitrović (61) i Slobodan Jontić (54).

 

Američki novinar se izvinio za bombardovanje RTS-a

 

Američki istraživački novinar Džeremi Skejhil izvinio se večeras, na otvaranju međunarodne konferencije „Кraj nekažnjivosti za zločine nad novinarima“, u ime svoje države. On je to učinio zbog toga što je ona, kako je rekao, tokom NATO bombardovanja hladnokrvno ubila 16 radnika Radio-televizije Srbije, saopštilo je Udruženje novinara Srbije (UNS). Skejhil je naveo, da izvinjenje dosada niko nije izgovorio, niti je, kako kaže, proglašen krivim za bombardovanje RTS-a.

 

„Nikada od moje vlade niste čuli izvinjenje. Žao mi je što je moja vlada hladnokrvo ubila članove vaših porodica. Ja kao Amerikanac odgovoran sam za to bombardovanje“, rekao je Skejhil, navodi se u saopštenju UNS-a.

 

On je naveo da SAD „mnogo priča o slobodi medija“, a niko nije postavio pitanje zašto je ubijeno 16 radnika koji su samo radili svoj posao. „Ono što je SAD uradio bio je ratni zločin, a nijedan čovak nikada nije izveden pred lice pravde“, rekao je Skejhil.

 

Izvor: Blic, Danas

 

NAŠA IZDANJA

Kategorije

20. Beogradski festival igre

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .