Kultura

Međunarodni dan spomenika i spomeničkih celina

MediaSfera

 

 

Tekst i foto: Ana Pavlović

 

 

18. april Međunarodni dan spomenika i spomeničkih celina, koji ove godine prema preporuci Međunarodnog saveta za spomenike i spomeničke celine (ICOMOS) ima za temu ruralne pejzaže i njihovo očuvanje, koristimo  da Vas podsetimo koliko je bitno negovanje i čuvanje spomenika koji su postali deo nacionalnog identiteta srpskog naroda i u kolikoj su vezi sa ruralnim predelima u kojima se nalaze.




Spomeničke celine i ruralni pejzaži čine deo materijalnog kulturno nasleđa Republike Srbije koji su u tesnoj vezi i ne smeju biti narušeni.

 

Inicijator podizanja spomenika cerskim junacima bio je Petar Grozdić, industrijalac, učesnik Cerske bitke i predsednik Pododbora rezervnih oficira i ratnika u Šapcu. Petar Grozdić imao je životnu misiju, želeo je da se oduži svojim saborcima podizanjem Spomen kosturnice gde će biti sahranjeni cerski junaci. Angažovao je Sergeja Bagenskog, inženjera i šefa Hidrotehničkog zavoda iz Šapca, da uradi idejno rešenje. Projekat je urađen 1926. godine i iste godine podnet kralju Aleksandru I Karađorđeviću na odobrenje. 1927. godine počinje gradnja,  a 1928. godine gradnja spomenika je završena.

 

Novac za gradnju spomenika obezbedili su Kraljevina Jugoslavija i Republika Čehoslovačka. U Spomen kosturnici je sahranjeno 3500, srpskih junaka i vojnika 28. Praškog puka koji nisu hteli da se bore protiv svoje slovenske braće i u toku bitke su prešli na stranu srpske vojske.

 

Spomenik je visine 18 metara, urađen je od cerskog granita, na vrhu spomenika je orao koji u kljunu drži lovorov venac, simbol mira, moći i pobede. Reči na Spomeniku „Vaša dela su besmrtna“ opisuju zahvalnost i ponos srpskog naroda prema cerskim junacima i srpskim ratnicima. Kod Spomenika se nalazi i  grob Petra Grozdića, koji je tu sahranjen po njegovoj želji i prema zasluzi koju je imao.

 

28. juna 1928. godine, otkriven je Spomenik u prisustvu kralja, članova Vlade Kraljevine Jugoslavije, Vojske, najviših diplomatskih predstavnika država pobednica u Prvom svetskom ratu, pripadnika 2. srpske armije, preživelih učesnika Cerske bitke i uz prisustvo velikog broja građana iz cele Kraljevine i žitelja Jadra, Mačve i Pocerine.

 

Spomen kompleks Cerska bitka u Tekerišu je postao simbol pobede srpske vojske u Prvom svetskom ratu. U sklopu Spomen kompleksa nalazi se i Muzej sa stalnom muzejskom postavkom gde se kroz foto-dokumentaciju, pronađene i sačuvane predmeta srpskih vojnika, mogu videti dani slave i pobede cerskih junaka. U foto-dokumentaciji stalne muzejske postavke nalaze se i fotografije, koje su potresna svedočanstva, stradanja civilnog stanovništva od strane Austro-Ugarske vojske, na teritoriji Jadra, Mačve i Pocerine u toku Cerske bitke.

 

Spomen – kompleks u Tekerišu godišnje ima 15.000 poseta. Od 15.000 poseta, 8.000 su đaci, a samo 7.000 posetioci koji dolaze, u organizovanim grupama i individualno, da se poklone senima cerskih junaka.

 

 

Ne sme se dozvoliti da najvažnija spomenička celina u Srbiji vezana za Prvi svetski rat i pobede srpske vojske Spomen – kompleks Cerska bitka u Tekerišu budu skrajnuti i u senci planiranog Memorijalnog kompleksa na Ceru.

 

Ruralni predeli područja planine Cer imaju skladnu kompoziciju mozaično oblikovanih pejzaža i markantnih celina.

 

Markantno oblikovane pejzaže pocerskih, jadarskih i mačvanskih sela stvorili zajedno su priroda i čovek. Priroda je doprinela svojom raskošnom lepotom koju je čovek oblikovao pašnjacima, njivama, voćnjacima, skladnom seoskom arhitekturom, koje kada pogledate sa Cera, najviše tačke, čini Vam se kao da gledate u bisere raznih boja koji su rasuti po padinama dragulja severezopadne Srbije, po padinama planine Cer.

 

Panorame mozaičnih pejzaža čine jednu potpunu celinu, koja očarava i osvaja svakoga ko prolazi kroz ova seoska područja. Bilo kakvim narušavanjem, gradnjom objekata grandioznih velečina koje će narušiti ovu skladnu kompoziciju, čiji su tvorci čovek i priroda i koju su stvarali kroz vekove, izgubiće se lepota i autentičnost područja.

 

Područje Cera sada se nalazi u velikoj opasnosti da izgubi autentičnost ruralnog pejzaža gradnjom Memorijalnog kompleksa na planini Cer koji bi svojom veličinom i sa centralnim obeležjem Krstom visine 60m u potpunosti poremtio vekovnu lepotu koja je inspirisala mnoge putopisce, pesnike, pisce da o njoj pišu svoja najlepša dela.

 

Zato Vas podsećamo da je bitno  ulagati u proširenje i osavremenjavanje sadržaja  spomen kompleksa, jer je ovo najvažniji Spomen-kompleks u Srbiji vezan za Prvi svetski rat. Ukoliko dođe do gradnje memorijalnog kompleksa i njegovog favorizovanja, doći ćemo u situaciju da će Spomen kompleks u Tekerišu početi da se gasi i zamire. To će biti još jedno groblje u nizu vojničkih grobalja u Srbiji, koje će zarasti u korov. Takođe, druga bitna stavka je da treba raditi na podizanju svesti o važnosti očuvanja životne okoline i očuvanju ekosistema same planine Cer i područja planine Cer, jer eko turizam se razvija zahvaljujući netaknutoj prirodi i kulturno-istorijskim spomenicima koji su u skladnoj koegzistenciji i čine jedno područje privlačnim za posetioce.

 

Izvor: Sabacnadlanu.com




NAŠA IZDANJA

Kategorije

20. Beogradski festival igre

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .