Diktafon

Ivana Martić: Energiju koju nosite u sebi – publika uvek oseti

MediaSfera

 

 

Piše: Marina Bulatović

Foto: Mia Medaković Topalović i Nataša Ristić

 

 

Ivana Martić je diplomirala na Likovnoj akademiji u Novom Sadu, na Odseku Slikarstvo i metodika likovnog vaspitanja. Na upravo završenoj izložbi “Realnim do nerealnog”, grupe Abstracta, u Kući kralja Petra I, Ivana je izložila šest svojih slika.




Zahvaljujući svom estetskom senzibilitetu, znanju nemačkog jezika i ljubavi prema pisanoj reči, prvi posao dobila je u nemačkom licenciranom izdanju  Moj stan (Wohnen und Dekorieren) gde je radila kao urednik više od decenije, a za sve to vreme magazin je bio najuspešnij u oblasti opremanja enterijera u našoj zemlji. Sada radi kao zamenik glavnog i odgovornog urednika mesečnika Lepa&Srećna u kojem takođe uređuje rubriku Living.

 

Izložba Razum i osećanjost u Kući kralja Petra I

 

Podjednako ste vešti u pisanju kao i sa kičicom. Kako sve to spajate u sebi?

-Van redakcije se odvija moje lično kreativno putešestvije u kojem nastaju slike i umetnički objekti. Uopšte jedan intimni svet koji se neprekidno razvija. Stvaranje magazina i stvaranje dela imaju mnogo toga zajedničkog, tako da se u mom slučaju ove dve sfere ukrštaju u mnogim tačkama.

Kako se rodila ideja da osnujete umetničku grupu Abstracta? Koji su vam ciljevi?

-Grupa Abstracta nastala je uz pomoć novinara i glavnog i odgovornog urednika magazina Lepa & Srećna, Žakline Milenković koja je imala ideju da objedini umetnike sličnog izraza i da ih podrži pre svega kroz komunikaciju s publikom i izlagačku delatnost. Prvu postavku grupe čini pet umetnika različitih generacija: Mario Điković, Branka Milić, Zorica Obradović, Jovana Milenković i ja.

Istoriičar umetnosti i novinar Emina Ćirić je stručno sagledala ovu ideju i osmislila projekat kroz koji bi grupa prenela neke od likovnih vrednosti stručnoj i širokoj publici, likovnim vaspitačima, kritici, studentima umetnosti, a zatim i ispitala stanje apstraktne umetnosti danas kod nas. Bilo bi pretenciozno reći da ćemo dati odgovore, ali ćemo svakako pokrenuti neka pitanja.

 

Sa izložbe Ambijenti u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka u Beogradu

 

Kako bi nam opisali vaše slike i gde nazalite inspiraciju?

-U mom slučaju i slikarstvo je čista estetska kategorija bitisanja, suštinski izraz emocija i vrednostnog sistema. Ono bi se moglo opisati kao blago geometrizovana apstrakcija sa intimističkim naznakama.

Apstrakcija daje slobodu da posmatrač nadogradi svoje viđenje dela, ali s druge strane moj cilj je postizanje lepog i to lepo počiva na jednoj vrsti reda koji u njima vlada, jer one su, kako je to moja prijateljica Mia Medakovič Topalović ukratko opisala – kao nemačka rečenica.

A inspiracija je svuda oko nas, ponekad je dovoljan motiv da se razvije rad, ponekad su pojmovi sa slike konkretno uvezani sa okruženjem; svaka vizura može da postane deo neke slike, ako tvorac dela ume da prepozna njenu vrednost. Energija koju nosite u sebi se uvek oseti, bilo da slikate, pišete, uređujete časopis – tu je sve vrlo jasno i čitljivo, a publika, odnosno čitaoci su jedini relevantan sud.

 

Zlatne senke stone lampe – Izopštavanje dragocenosti, 60x45cm

 

Radite i drvene ogrlice TOTA koje rado nose naši poznati dizajneri, pisci, arhitekte i novinari.

-Oglice koje radim u porodičnoj radionici deo su mog izraza lepog i potrebe da prenesem ideju o skladu, jednu misao i koncept koji zahteva angažman korisnika, odnosno ideju o tome vidite li sebe sa tim nakitom ili ne. Ideju o tome da nije svaka nametljiva forma i lepa, već da je formalno pojednostavljen likovni jezik moćno sredstvo izraza.

Taj put jednostavnosti je vrlo složen i dug, jer do najjednostavnijh rešenja ne postoji prečica. Nakit se prodaje pod imenom brenda TOTA art forms koji sam osmislila upravo da ne bih vezala brend za svoje ime, već da bi imao nezavistan život. Pod tim imenom ogrlice su dostupne u Muzejskoj radnji Muzeja primenjene umetnost u Beogradu, zatim u galeriji Art for All, i za sada u nekoliko galerija i koncept radnji u Italiji, Nemačkoj, Austiji, Grčkoj i Švajcarskoj.

 




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .