MediaSfera
Istoričar Dejan Ristić održaće 23. januara 2019. godine sa početkom u 20 sati u beogradskom hotelu ,,Metropolˮ predavanje na temu ,,Kulturno nasleđe Srbije: Srbija i Uneskoˮ.
Organizator predavanja je Rotari klub ,,Beograd – STARI GRADˮ.
Izuzetno bogatstvo kulturne baštine (arheološki lokaliteti, prostorne kulturno-istorijske celine, bogomolјe, utvrđenja, javni spomenici, bojišta, vojni memorijali i mesta stradanja, arhivi, biblioteke, muzeji, galerije i dr.) čine Srbiju prepoznatlјivom u evropskim i svetskim okvirima.
Kulturno nasleđe, u sva tri svoja pojavna oblika (pokretno, nepokretno i nematerijalno), predstavlјa jedan od temelјa identiteta, ali i nepresušan obrazovni, naučni, umetnički, privredni i turistički resurs.
Šta čini kulturno nasleđe Srbije?
Koliko poznajemo, na koji način čuvamo i kako upravlјamo sopstvenim kulturnim nasleđem?
Šta je ono što predstavlјa svetsku vrednost?
Po čemu Srbija može biti prepoznatlјiva na svetskim kulturnim i turističkim mapama?
Šta bi to mogao biti srpski kulturni proizvodu?
Na koji je način Srbija prisutna u Uneskou? Zašto nas u Uneskou više nema, nego što nas ima?
Dejan Ristić
Dejan Ristić je istaknuti istoričar, prevodilac i scenarista. Jedan od vodećih stručnjaka u oblasti integralne zaštite i upravlјanja kulturnim nasleđem. Obavlјao dužnosti upravnika Narodne biblioteke Srbije, državnog sekretara za kulturu i brojne druge u Vladi Republike Srbije. Bavi se diplomatskom istorijom (srpsko-britanski i srpsko-francuski odnosi krajem 19. i početkom 20. veka; jugoslovensko-alžirski odnosi od 1954. godine), Holokaustom, odnosom države i tradicionalnih verskih zajednica u 20. veku, kulturnom istorijom i kulturom sećanja).
Autor većeg broja naučnih radova i knjiga među kojima se posebno izdvaja ,,Kuća nesagorivih reči: Narodna biblioteka Srbije 1838-1941.“. Preveo dela prof. dr Jana Keršoa ,,Hitler – Hibris : 1889–1936ˮ i ,,Hitler – Nemezis : 1936–1945ˮ, prof. dr Suzan Vajs Bauer ,,Istorija starog sveta: prve civilizacijeˮ, ,,Istorija starog sveta: prva carstvaˮ, ,,Istorija starog sveta: prve nacijeˮ, dvotomne ,,Istorije srednjovekovnog svetaˮ, kao i prof. dr Filipa K. Hitija ,,Tvorci arapske istorijeˮ (kao koprevodilac).
Učesnik međunarodnih stručnih i naučnih skupova održanih u Beogradu, Londonu, Trondhajmu, Jerusalimu, Beču, Hagu, Amsterdamu, Tel Avivu, Istambulu, Bratislavi, Pragu, Moskvi, Haifi, Varšavi, Oslu, Helsinkiju, Briselu, Bukureštu, Luvenu, Andrićgradu, Ljublјani i dr. Pohađao specijalizovane edukacije u Jerusalimu i Londonu iz oblasti državne uprave i istraživanja Holokausta kao stipendista britanske i izraelske vlade.
Inicijator i koordinator više projekata realizovanih pod pokrovitelјstvom Uneskoa. Koordinirao aktivnosti na izradi nominacionih dosijea za unos slave (nematerijalno kulturno nasleđe), telegrama kojim je Austrougarska objavila rat Srbiji 1914. godine (pokretno kulturno nasleđe) i stećaka (nepokretno kulturno nasleđe) na Uneskove liste svetske kulturne baštine. Koautor Nacionalne postavke Republike Srbije ,,Vojni memorijali i mesta stradanja iz Drugog svetskog rataˮ koja je osvojila prvu nagradu na Međunarodnoj izložbi ˮMemorijal 2011.ˮ (Moskva, 2011), kao i izložbi ,,Petar Prvi Karađorđević – kralј i ratnikˮ (Topola, Zadužbina kralјa Petra Prvog Karađorđevića, 2011) i ,,Sećajte se moji mene jer me više nemaˮ (Beograd, Istorijski muzej Srbije, 2011).
Inicijator, koordinator i/ili stručni konsultant u realizaciji više desetina nacionalnih i međunarodnih naučnih skupova i izložbi održanih u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Kruševcu, Valјevu, Šapcu, Boru, Užicu, kao i na Cetinju, u Skoplјu, Zagrebu, Banja Luci, Solunu, Budimpešti, Rimu (Vatikan), Parizu, Londonu, Tunisu i Rabatu.
Tokom rada u NBS posebnu pažnju posvetio je zaštiti i obogaćivanju nacionalnog fonda, stručnom radu, izdavačkoj delatnosti, kao i unapređenju međunarodne bibliotečke saradnje. Uspostavio model nacionalne biblioteke kao multifunkcionalne ustanove kulture. Narodna biblioteka Srbije u tom razdoblјu dobila je čitav niz visokih odličja poput Sretenjskog ordena drugog stepena, Izvanrednog zlatnog beočuga, Nagrade grada Beograda za najbolјu knjigu u oblasti humanističkih nauka u 2012. godini, kao i priznanja na međunarodnim sajmovima knjiga u Beogradu i Podgorici i dr.
Uspostavio Nacionalni dan knjige. Utemelјio Nacionalnu nagradu u oblasti bibliotekarstva Janko Šafarik. Osnovao Fondaciju Narodne biblioteke Srbije. Inicirao i sproveo zakonsku proceduru za uvođenje akademskog obaveznog primerka. Dobitnik ,,Pečata Matice srpskeˮ, Spomen-medalјe Ministarstva odbrane, ,,Zlatne značke KPZ Srbijeˮ, Povelјe zahvalnosti Filološkog fakulteta u Beogradu, plakete Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, priznanja Narodnog muzeja Srbije, Muzeja nauke i tehnike, NC ,,Odbranaˮ Ministarstva odbrane za najbolјeg saradnika i dr.
Ulaz na predavanje je slobodan. Prisustvo obavezno potvrdite na elektronsku adresu: rotarybgd.starigrad@gmail.com
Dodaj komentar