Događaji

Tribina „Ekonomija opštenja“ povodom gostovanja profesora Luiđina Brunija

MediaSfera

 

 

Četvrtak, 6. decembar, u 18.30

Centar za kulturu „Vlada Divljan“, ulica Mitropolita Petra br.8, Beograd

 

 

Institut za studije kulture i hrišćanstva, Pokret Fokolara i Ekonomija Zajedništva organizuju tribinu „Ekonomija opštenja“, povodom gostovanja profesora Luiđina Brunija.




Ekonomska nauka, sa svojim obećanjem života u zajednici bez žrtve, u kasnoj moderni predstavlјa odličan način bekstva od zaraze ličnog odnosa sa drugom osobom. Upravo je iz ovog razloga humanizam tržišne ekonomije, koji je proizveo velike plodove civilizacije, među glavnim odgovornima za tužan i usamlјen ishod modernog tržišnog društva. Ljudsko stanje bez radosti – izvor na kome je i velika varka da bi tržište, ili birokratsko i hijerarhijsko preduzeće moglo da nam daruje dobar saživot bez bola, bez susreta sa drugom osobom koja bi nas povredila, koja se ne bi borila, nego bismo imali bezazlenu nameru. U stvari, na ovaj način se sve više „susrećemo“ sa ovim postmodernim anonimnim tržištima. Možda izlazimo iz oblasti lјudskosti, ako je tačno da lјudskost bočinje besplatnošću koja je uvek iskustvo bogatog međulјudskog odnosa, dakle, potencijalno bolna.

 

Ovu veliku opsenu modernosti već plaćamo danas, i to valutom sreće.

 

Tržište, ova „ slobodna zona“ gde možemo da se surećemo bez žrtve, posredeno i na obostranu korist, podvig je i civilizacije i njen instrument. Ono povremeno može da bude u savezu sa bszplatnošću i da postane sredstvo slobodnijeg i bratskog lјudskog saživota. Mnoga iskustva nekadašnje i današnje društvene i građanske ekonomije, kao i ekonomije zajedništva, govore upravo da to tržište može da postane mesto pravog susreta sa drugom osobom i mesto „blagoslova“ pod uslovom da se otvori za besplatnost i pod uslovom da ne pobegne od „rane“ drugoga.

 

Gosti tribine prof. dr Boris Begović, prof. dr Boris Bratina i prof. dr Jelena Erdelјan će osvetliti pre svega problematične aspekte povezane sa „nepristrasnošću“ posredovanja, ne treba zaboraviti njenu potencijalno civilnu ulogu, tj. da čak i zaštita „rane“ druge osobe, obezbeđena posredničkim i decentralizovanim sistemom cena i posredovanjem zakona, može da izvrši pozitivan i civilizovan uticaj, pre svega na društva gde je tržište nerazvijeno i gde su jednakost i sloboda još uvek ugroženi. Međutim, postoji jedna kritična tačka – granica. Granica pređena tamo gde anonimni odnos tržišta proizvodi rasulo, usamlјenost i gubitak veza identiteta.

 

Utisak autora knjige “Rana Drugoga“ o kojoj će na tribini biti reči je, da  raskošno društvo Zapada već prelazi ovu granicu, granicu koja omeđuje i teritoriju čoveka. Pokušaćemo da izgradimo dijalog koji će se služiti raznim jezičkim i teorijskimk registrima, ali će one u određenom smislu biti komplementarne : bratstvo, uzajamnost, besplatnost, odgovornost, odnossa Drugim, lјubav i sreća.

 

Profesor Luiđino Bruni (Italija, 1966) je ekonomista i istoričar ekonomske misli, filozof i teolog. Jedan je od glavnih teoretičara i predstavnika ekonomije zajedništva i civilne ekonomije. Redovan je profesor političke ekonomije na Univerzitetu LUMSA (Rim) i vanredni profesor ekonomije i etike na Univerzitetu Sophia (Lopjano, Firenca). Autor je mnogih knjiga i radova, prevedenih na desetine jezika. Knjiga „Rana Drugoga“ prevedena je na srpski jezik i biće predstavnjena na tribini.




NAŠA IZDANJA

Kategorije

20. Beogradski festival igre

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .