MediaSfera
Pronađeno je ekskluzivno, do sada nepoznato pismo Hajduk Veljka Petrovića, jednog od najznačajnijih junaka srpske istorije. Napisano je u Negotinu 23. maja 1812, pre 216 godina, godinu dana pre Veljkove slavne pogibije u ovom gradu.
U pitanju je pismo – naredba kojom se stanovništvo navedenih mesta obavezuje da daje novčanu pomoć i pomoć u namirnicama, takozvani bir, ustanicima. Hajduk Veljko ovlašćuje bimbašu Mateju da u njegovo ime skuplja tu pomoć, a „ko bi se protivio Mateju, to se samomu mene protivi“, kaže „Veljko Petrović Vojvoda“.
Pismo se nalazi u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“ u okviru kojeg su otvoreni Muzej knjige i putovanja i Muzej srpske književnosti. Dokument je u udruženje stiglo zahvaljujući angažovanju jednog od osnivača ovog udruženja, bibliofila i novinara Srđana Stojančeva.
Istoričari istražuju da li je Hajduk Veljko uopšte bio pismen ili je tekst napisao neko od njegovih pisara. Njegov pisar je svojevremeno bio i Vuk Karadžić, koji je o boravku u Negotinu ostavio izvanredno svedočenje o životu, karakteru i junaštvu Hajduk Veljka.
Pismo se nalazilo u biblioteci Ljubomira Nenadovića, pa se na njegovoj poleđini nalazi Nenadovićeva beleška da se, zaista, radi o pismu „‘ajduk Veljka Petrovića“.Sasvim je verovatno da ga je poznati književnik, diplomata i ministar nasledio od svog oca, slavnog ustaničkog vojvode prote Matije Nenadovića koji je Hajduk Veljka lično poznavao.
Hajduk Veljko Petrović: litografija Anastasa Jovanovića
Naredba predstavlja dragocenost i zbog svog jezika. Iako je pisano starim pismom, korišćen je narodni jezik. Pored naredbe se nalazi i pesma u rukopisu Dragomira Brzaka (1851-1905) o Hajduk Veljku, čiji stihovi se nalaze ispisani na spomeniku ovom junaku u Negotinu.
Iz vremena Prvog srpskog ustanka sačuvano je izuzetno malo pisanih tragova, a prota Mateja Nenadović u svojim „Memoarima“ opisuje kako su ustanici svoju arhivu u buradima nosili preko Save. Veći deo te arhive je nastradao.
U Adligatu se nalazi zbirka predmeta sa početka XVIII veka, naročito oružja koje su koristili ustanici i Turci tokom samog ustanka, pa će ovo udruženje uskoro u okviru svoje stalne postavke formirati izložbu o Prvom srpskom ustanku.
Izvor: Blic
Dodaj komentar