MediaSfera
U utorak 12. juna 2018. godine, s početkom u 15.00 časova, u Konaku kneginje Ljubice, Zadužbina „Dositej Obradović“ realizovaće dvočasovni program za decu i mlade „Beograd – Mihailov grad“ .
Radionica je zamišljena kao upoznavanje razvoja kulture grada Beograda od oslobađanja od otomanske imperije do današnjih dana, kroz oživlјavanje priča iz svakodnevnog života tadašnjeg beogradskog stanovništva.
Pažlјivo odabrani tematski sadržaji i raznovrsne aktivnosti (izrada kostima, nakita, ličnih stvari, ordenja, mačeva, maketa) vode nas u svet uzbudlјive epohe, drugu polovinu devetnaestog veka, kada je Beograd otvorio vrata ka novoj kulturnoj stvarnosti, a knez Mihailo Obrenović, u datom trenutku postao nosilac ideja, vrednosti, istorijskih i političkih odluka koje su usmerile Srbiju ka sjedinjavanju sa tadašnjim evropskim kulturnim prostorom.
Anastas Jovanović: Mihailo Obrenovic, 1848
Knez Mihailo je bio veliki mecena. Pomagao je srpske pesnike i književnike, slikare, u zemlji i inostranstvu – Vuka Karadžića, Branka Radičevića, Đuru Daničića. U srpskoj kulturi zamire orijentalno graditeljstvo i preovladava romantičarski stil. U njegovo doba grade se Narodno pozorište u Beogradu čiji je najveći donator bio, brojne crkve, Kapetan Mišino zdanje…
Portet kneza Mihaila Obrenovića u Narodnom pozorištu
Sva znanja koja je stekao u Beču, gde je boravio u izgnanstvu, posle prve vladavine, političke, nacionalne i kulturne stavovove, preneo je u svoje otečestvo. Bio je u braku sa ugarskom groficom Julijom Hunjadi.Pred kraj života planirao je da se oženi svojom rođakom Katarinom Konstantinović, ali ga je atentat u Košutnjaku 1868. godine u tome sprečio.
Pod svodovima Konaka uz kompozicije Kornelija Stankovića koji je komponovao muziku za pesmu kneza Mihaila “Što se bore misli moje”, Šopena, Štrausa i drugih predstavnika romantizma oživećemo igre i plesove tadašnje Evrope koje su svoj snažan uticaj imale i u našoj prestonici.
Dodaj komentar