Umetnost

Bečka moderna (3): Oto Vagner, čovek koji je izgradio Beč

MediaSfera

Tekst i Fotografije: EurocommPR

 

Oto Vagner (1841-1918) spada među svetski najznačajnije arhitekte na prelazu iz 19. u 20. vek. Njegove ideje za građevine, kao što su bečka gradska železnica, Poštanska štedionica i Crkva na Štajnhofu, predstavljaju prekretnicu u arhitekturi od historizma ka moderni.




Vagner je bio vizionar prepoznavši arhitekturu zasnovanu na prošlosti koja ne odgovara političkoj, privrednoj i društvenoj dinamici njegovog vremena. Kao odgovor na to stvarao je arhitekturu budućnosti koja se temelji na funkcionalnosti, materijalu i konstrukciji.

 

Za predstavnike bečke moderne Vagnerovi radikalni nacrti značili su pomak, a za čuvare tradicije provokaciju. Upravo su zbog toga mnogi njegovi projekti ostali nedovršeni, kao na primer plan za „Gradski muzej“ na Karlsplacu, na čijem je mestu kasnije izgrađen „Istorijski muzej grada Beča“, odnosno današnji „Bečki muzej“.

 

Oto Vagner: Stanica na Karlsplacu

 

Susret sa tehničkim zahtevima modernog saobraćaja predstavlja prekretnicu u Vagnerovom stvaranju. Podjednako značajno bilo je mesto profesora na Akademiji likovnih umetnosti ponuđeno Vagneru iste godine. U kreativnoj razmeni sa studentima Vagner se otvorio ka aktuelnim tendencijama u umetnosti i time postao osnivač bečke secesije.

 

Pokušaji da pronađe svoj izraz dovešće Vagnera do projekta koji ga je najduže i najintenzivnije zaokupio: Gradski muzej na Karlsplacu. Vagner je u periodu 1900-1910. godine neumorno radio na nacrtima za modernu izgradnju ovog spomenika kulture. Istovremeno su se mogle čuti i prve oštre kritike zbog Vagnerove radikalne arhitekture koja raskida sa tradicijom.

 

Izgradnjom crkve na Štajnhofu i Poštanske štedionice Vagner je uspeo da izgradi dve ključne arhitektonske građevine 20. veka. Vagner je 1911. godine napunio 70 godina i slavljen je kao najveći živi arhitekta.

 

U aprilu 1918. godine Vagner umire u 76. godini života. Padom monarhije građanski koncept arhitekture i kulture gubi svoju osnovu – revolucionarne ideje pokreta „Nova gradnja“ 20-ih godina 20. veka odbacuju svaku vezu sa prošlošću. Pioniri moderne ubrzo dospevaju u zaborav. U znak sećanja na Vagnera, kao preteče moderne, podignut je spomenik na Balhausplacu 1930. godine.




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .